Sustainable Development in Mountain Regions Southeastern Europe

Sustainable Development in Mountain Regions Southeastern Europe

Editors: Zhelezov, Georgi (Ed.)

 

Planinska područja jugoistočne Europe sadržavaju jedinstvene prirodne ljepote te značajne ekološke, ekonomske, kulturne i rekreativne vrijednosti u Europi, razdijeljene među raznovrsnim državama i kulturama.  Planinska područja jugoistočne Europe su važan rezervat biološke raznolikosti i staništa. U tom planinskom području nalazi se veliki broj zaštićenih područja; nacionalnih parkova, parkova prirode, rezervata i spomenika prirode. S gospodarskog značaja, planinska područja spadaju među najnerazvijenije regije u jugoistočnoj Europi, no ona također predstavljaju potencijal za implementaciju znatnih ekonomskih aktivnosti. Postoje mogućnosti za razvoj tih regija, posebno putem različitih oblika prekogranične suradnje.

Ova knjiga objedinjuje rezultate znanstvenih istraživanja eksperata kojima je zajednički interes razvoj i unaprjeđenje spoznaja o planinskim područjima jugoistočne Europe. Knjiga obrađuje izazove vezane uz ubrzanu transformaciju zemljišta, bioraznolikosti, turizma, rizika od prirodnih katastrofa te biološke produktivnosti zbog regionalnog utjecaja klimatskih promjena. Posebna tematska poglavlja u knjizi su:

  • Bioraznolikost i zaštita prirode
  • Prirodne katastrofe i upravljanje rizicima
  • Prostorno planiranje u razvoju planinskih područja
  • Održive politike i načini korištenja zemljišta
  • Prekogranična suradnja

Drugo izdanje ove knjige, poznatog izdavača Springer-a, uključuje i Republiku Hrvatsku odnosno pregled glavnih klimatskih, pedoloških i vegetacijskih značajki dinarskog masiva, našeg najznačajnijeg i najvrjednijega planinskog područja. Poglavlje u knjizi pod nazivom „Klimatska varijabilnost, tla i raznolikost šuma dinarskog masiva“ rezultat je zajedničke suradnje autora iz Hrvatskog šumarskog instituta i Državnog hidro-meteorološkog zavoda (Ivan Pilaš , Jasna Medak , Boris Vrbek , Ivan Medved , Ksenija Cindrić , Marijana Gajić-Čapka , Melita Perčec Tadić , Mirta Patarčić , Čedo Branković  i Ivan Güttler) te predstavlja značajan doprinos popularizacije hrvatskih bioloških vrijednosti.