Pocetak | O nama | Istraživanje | Projekti | Usluge | Publikacije | Novosti | Kontakt | Linkovi
 
 
 
 
 
 
    Print 
>Hrvatska verzija / Istraživanje / Ekologija
 
 
Ekologija

- Djelatnost
- Projekti
- Laboratorij
- Uposlenici

ZAVOD ZA EKOLOGIJU ŠUMA

 

Predstojnik: Dr. sc. Boris Vrbek, znanstveni savjetnik
Tel.:   (01) 6273 011
Fax.:  (01) 6273 035
Mob.  098 324 469
Kratki mob. 5808
E-mail:   borisv@sumins.hr

 

Odjel za ekologiju šuma djeluje na više područja u šumarstvu

• Istraživanje provenijencija domaćih i stranih vrsta drveća
• šumsko tloznanstvo
     o fizika tla
     o kemija tla
     o kartiranje šumskih tala
     o monitoring šumskih tala 
     o lizimetarska pedologija
     o monitoring površinskih i podzemnih voda u nizinskim šumskim ekosustavima
     o onečišćenje tala teškim kovinama
     o geneza tala
     o klasifikacija tala 
     o erozija tala
     o istraživanje kvalitete i vrsta tala za izbor šumskih vrsta pri pošumljavanju
 

Termin "propadanje šuma" unazad dvedesetak godina poprimio je alarmantne razmjere, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. U okviru Konvencije UN i Europske komisije 1985. godine osnovan je Međunarodni Program za procjenu i motrenje zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Ključnu ulogu u Programu ima praćenje stanja oštećenosti šuma putem vizualne procjene oštećenosti krošanja. Hrvatska sudjeluje u Programu ICP-a od 1987. godine a Šumarski institut, Jastrebarsko je Nacionalni koordinacijski centar Programa. Procjena oštećenosti krošanja se obavlja prema jedinstvenoj metodi propisanoj od ICP Forests. Najvažniji elementi procjene su: osutost (defolijacija) krošnje, gubitak boje (diskoloracija) asimilacijskih organa te lako prepoznatljivi (biotički i abiotički) uzroci štete. Ipak, defolijacija, glede njezina značaja kao indikatora stresa, ima prioritet.

Osim flornog sastava, u mnogim je šumskim zajednicama istraživana biomasa nadzemnih dijelova biljaka prizemnog sloja šumske vegetacije.
Zdravstveno stanje šuma, tj. određjivanje stanja krošanja procjenom osutosti lišća i iglica, te njihove promjene boje utvrđuje se na dvije razine. Prva razina predstavljena je bioindikacijskim plohama (87 u Hrvatskoj), a druga sa sedam ploha intenzivnog monitoringa stanja šuma.
 

Nova saznanja i dobiveni rezultati iz područja ekologije koriste se za poboljšanje funkcioniranja šumskih ekosustava na području Republike Hrvatske.