Održan sastanak delegacije Odbora za poljoprivredu i ruralnog razvoja Europskog parlamenta s predstavnicima Hrvatske šumarske industrije

U organizaciji Hrvatskog drvnog klastera 20. rujna 2017. u prostorijama hotela Westin u Zagrebu održan je sastanak na kojem je ugošćena delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i predstavnici Hrvatskog sektora biogospodarstva, te predstavnici iz šumarskog sektora. Delegaciju Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta od 9 članova predvodio je predsjednik Odbora Cezslaw Siekierski, ostali zastupnici su: Franc Bogovič, Nicola Caputo, Albert Dess, Beata Gosiewska, Ulrike Müller, Marijana Petir, Maria Linda Senra Rodríguez i Marc Tarabella

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klasetera na početku je prisutnima zaželio dobrodošlicu uz napomenu kako se želi skrenuti pažnja na važne sektorske izazove i ograničenja. Bio bazirane industrije postaju za EU sektor budućnosti i uloga europskih šuma, a upravo europski parlament može dodatno unaprijediti perspektive i izglede sektora u Hrvatskoj te stvoriti poticajan zakonski okvir koji će pomoći Hrvatskoj u njezinoj bržoj integraciji.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izvjestila je da će dogovoriti kompromise koji će osigurati jasnu budućnost za biogoriva i održivo korištenje biomase, a pri tome se mora vodit briga o održivom korištenju resursa, učincima na okoliš, prirodu i proizvodnju hrane.

Poljski zastupnik Cezslaw Siekierski istaknuo je kako Europska unija neizravno na mnoge načine brine o šumama kroz zajedničku poljoprivrednu politiku, daju podrušku ruralnom razvoju i podržavaju održivo gospodarenje šumama.

Predsjednik Klastera i vlasnik tvrtke Cedar, Darko Prodan zaključio je kako bio sektor može dati važan doprinos ruralnom razvoju i resursnom pristupu, a posebno je istaknuo biološki otpad iz kojeg se može proizvesti energija ili vrijedne sirovine, cilj je naime postići fosill free društvo koje će koristiti u velikoj mjeri bio-proizvode i bio-energiju.

Kako šume nemaju zajednički financijski okvir potrebni su učinkoviti modeli za financiranje povezanih aktivnosti u šumarstvu, odnosno bio usluga, poput protupožarne zaštite ili razminiranja istaknula je Silvija Zec, tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva  i drvne tehnologije.

Glavni čimbenik zadržavanja stanovništva i opstanka ruralnih krajeva u kojima je na raspolaganju sve manje radnih mjesta, upravo su drvna industrija i na šumi bazirani sektori, a proizvodnja drvne biomase na osnovi lokalne sirovine put koji treba strateški odrediti i poticati, rekao je Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge biomase-CROBIOM i vlasnik tvornice peleta Energy Pellets iz Delnica.

O stanju u šumarstvu u Hrvatskoj koje ima dugogodišnju tradiciju održivog gospodarenja s ciljem da šume sutra vrijede više nego danas, izvjestio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.

Ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr.sc. Dijana Vuletić je iznjela brojne istraživačke aktivnosti Instituta te je pozvala EU tijela na uvažavanje lokalnih posebnosti prilikom kreiranja programa za EU financiranje.

Ivana Mezak, direktorica Sektora komercijalnih poslova Hrvatskih šuma na početku je iznjela problem kako Hrvatska ima još uvijek ograničenu slobodu kretanja zbog zagađenosti s minama, a kako je proces spor i skup zatražila je potporu EU administracije oko rješavanja ovog gospodarskog i sociljanog problema.

Bio-gospodarstvo je budućnost, a za njegov razvoj potrebna je intezivnija multisektorska i multiklasterska suradnja izjavio je Zvonimir Novak, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti prehrambeno prerađivačkog sektora.

Na sastanku se raspravljalo i o mogućnostima za poboljšanje bio-baziranih industrija i bioekonomiji, istaknulo se i da je za sektor biogospodarstva posebno značajna Direktiva o obnovljivim izvorima energije.

Podrška hrvatskim bio-bazirani sektorima nastavit će se u Bruxellesu. Hrvatska treba početi smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima te potaknuti brži razvoj lokalnih zajednica i otvaranje zelenih radnih mjesta kako bih se stanovništvo zadržalo i kako bi se razvila ruralna područja neki su od zaključaka na skupu.