Praćenje stanja i strukture reprezentativnih šumskih ekosustava i mjere zaštite u cilju očuvanja biološke raznolikosti NP Krka

Program
Nacionalni parkovi
Status projekta
Aktualan
Voditelj projekta
Dr.sc. Tomislav Dubravac
Sažetak

Dugogodišnja različita istraživanja u šumskim ekosustavima pokazala su se posebno važnim i korisnim tek po uvođenju vremenske komponente. Prikupljanje različitih, prije svega ekoloških podataka, kroz duži niz godina, na istim lokalitetima, rezultiralo je relavantnim informacijama i zaključcima o uzrocima raznih (ne) željenih pojava u određenoj šumskoj sastojini. Razvoj monitoringa šuma, u svrhu praćenja oštećenosti od različitih onečišćenja, kroz mreže trajnih ploha dobiva izuzetan značaj na europskom nivou u posljednjih 30-tak godina (ICP Forests). Trajne plohe diljem Europe postaju terenski laboratoriji s ciljem prikupljanja što više različitih vrsta podataka, koji će u svojoj interakciji, pružiti odgovore na pitanja o stanju šumskih ekosustava.

Šume i šumsko zemljište Nacionalnog parka Krka zauzimaju najveći dio površine Parka, a osnivanje Javne ustanove NP «Krka» imalo je odlučujući utjecaj upravo na ove ekosustave, u smislu dugogodišnje zaštite od nepovoljnog antropogenog utjecaja. Dugotrajno korištenje ovoga prostora (krčenjem šume, sječom i požarima, ispašom stoke, žirenjem) dovelo je, kao i na širem području našega krša, do degradacije vegetacije i devastacije tala pod njom (erozija). Progresivan razvoj šumske vegetacije omogućen je djelomično razvojem društva u cjelini (ruralna depopulacija, napuštanje ekstenzivnog stočarstva), ali praktično tek proglašenjem područja Nacionalnim parkom.

Istraživanje šumske vegetacije NP Krka (Medak i Perić, 2007, Dubravac i Krejči, 2007) pokazalo je kako su na području Nacionalnog parka rasprostranjene četiri šumske zajednice: Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić 1958, Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939, Ostryo-Quercetum pubescentis Ht 1938, Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959. Najčešće dominiraju različiti degradacijski stadiji šuma hrasta medunca i bjelograbića (panjače hrasta medunca, šikare bjelograbića, dračici, kamenjare), koje se nalaze uglavnom u progresivnoj sukcesiji. Iako tipično submediteransko područje, blizina mora omogućila je razvoj granične šume hrasta crnike, a vlažne riječne šume (longoze) fragmentarno se pojavljuju uz obalu ili na riječnim nanosima (prudovima), najčešće kao šume poljskog jasena s kasnim drijemavcem.

Osim prirodnih sastojina, na području Parka prisutne su šumske kulture alepskog bora, crnog bora i čempresa.

Za potrebe istraživanja postavljeno je pet trajnih pokusnih ploha (obuhvaćene 4 vrste drveća) kako slijedi: 1. Pokusna ploha u sjemenjači hrasta medunca na predjelu Stinica; 2. Pokusna ploha u sastojini hrasta crnike na predjelu Mačkovica; 3. Pokusna ploha u sačuvanoj panjači hrasta medunca na predjelu Donji Radići; 4. Pokusna ploha u poplavnoj šumi poljskoga jasena; 5. Pokusna ploha opožarene sastojina alepskoga bora na predjelu Dubravice.

Postavljene pokusne plohe trajnoga karaktera predstavljaju reprezentativne šumske zajednice NP Krka s ciljem uvida u stanje biloške raznolikosti u parku. Sustavno praćenje strukture sastojine, mogućnost prirodne obnove, s naglaskom na autohtone vrste ovoga područja, odnosno dugotrajni monitoring koji se preporučuje dati će nam smjer razvoja ovih sastojina u budućnosti.

Predloženi Projekt obuhvaća tri temeljne razine: i). Opis stanja strukture reprezentativnih šumskih ekosustava na stalnim pokusnim plohama plohama (trajno obilježenim i lociranim stablima), mogućnost prirodne obnove, trendovi rasta i razvoj; ii). Praćenje opasnosti od širenja i pojave raznih zaraza kao i mjera zaštite u cilju očuvanja biološke raznolikosti Parka; iii). Praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na stalnim pokusnim plohama.

Projekt također uključuje i fitocenološka istraživanja, odnosno uspostavu monitoringa stanja karakterističnih šumskih zajednica u NP Krka te utvrđivanje stanja biološke raznolikosti. Terenski će se istražiti više lokaliteta sa suvislo razvijenom šumskom vegetacijom (kultura alepskog i crnog bora, šuma hrasta crnike i crnoga jasena, šuma hrasta medunca s bjelograbićem, šuma hrasta medunca s crnim grabom i šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem) u svrhu fitocenoloških istraživanja. Popis biljnih vrsta obavit će se po vertikalnim slojevima (sloj drveća, sloj grmlja, sloj prizemnog rašća), a njihova pokrovnost po standardnoj metodi Braun-Blanqueta (1964). Analiza flornoga sastava imat će naglasak na biljnim vrstama iz sloja prizemnog rašća, kao potencijalnim bioindikatorima stanja šumskih sastojina

Za potrebe istraživanja primijeniti će se standardne šumarske metode (izmjera prsnih promjera i visina stabala i debala), izmjera brojnosti pomlatka po vrstama, načinu postanka i starosnim razredima, procjene oštećenosti krošanja po metodi ICP Forest, opis vrsta i šumskih zajednica prema standardnim fitocenološkim metodama te primjena metoda iz područja fitopatologije i zaštite šuma. Veliki dio istraživanja obavit će se izravno na terenu. Značajan dio istraživanja će se obaviti prikupljanjem uzoraka sa terena koji će se analizirati u laboratoriju instituta.

Projektni tim
Kontakt osoba
Dr.sc. Tomislav Dubravac
Naručitelj
JU Nacionalni park "Krka"