Utjecaj intenziteta uzgojnih radova na sušenje šuma hrasta lužnjaka

Program
Program znanstveno-istraživačkog rada za razdoblje 2006.-2010. (HŠ d.o.o.)
Sažetak

Velikim meliorativnim i drugim zahvatima u okolišu bitno su promijenjeni stojbinski uvjeti koji su imali poguban utjecaj na srednjodobne sastojine u nizinskom dijelu Republike Hrvatske, poglavito u šumama hrasta lužnjaka. Intenzitet, sušenje i propadanje se ne smanjuje. Navedeni zahvati, ne bi isključivo trebali biti uzrokom sušenja. Uzroke treba tražiti među drugim čimbenicima koji sada utječu i koji su utjecali na formiranje sastojina tijekom odrastanja. Šumarska operativa primijetila je kako se, u pravilu, suše stabla hrasta lužnjaka s nedovoljno razvijenim krošnjama. Jedan od glavnih uzroka nastanka takvih krošanja te izraženog sušenja leži u nedovoljno intenzivnom prorjeđivanju koje je izostalo u mladosti tih sastojina. Znano je kako su prorede neophodan i nezamjenjiv uzgojni zahvat, a izostanci njege u mladim sastojinama uvjetuju visoki stupanj vitkosti stabala s malim reduciranim metlastim krošnjama koje su neotporne na biotičke i abiotičke čimbenike. Takve krošnje ukazuju i na skromne korijenove sisteme koji se teško mogu prilagoditi i manjim (desetgodišnjim) oscilacijama u vodnozračnom sustavu tla. Sušenja se, u pravilu, počinju javljati u starosti oko 90., a najjača su oko 110. godine. Nakon njihove sječe ostaje bitno narušen sklop koji, zbog velikog broja stabala uskih krošanja, pada ispod 0,6 obrasta, a stanište je bitno uništeno čestim ulascima teške mehanizacije. Znanost je riješila način (Dekanić), intenzitet i vrijeme (Matić) prorjeđivanja sastojina. No, svjedoci smo svakodnevnih novih tehničkih dostignuća, čime se otvaraju nove mogućnosti istraživanja koja polaze od postojećih dosega, potvrđuju ih te dopunjuju. Krošnja je jedan od najvažnijih dijelova stabla jer se u njoj stvara nova organska masa za izgradnju cijelog stabla. Kada se zna da svakoj krošnji odgovara približno veličina korijena, onda znamo da se formiranjem krošanja neposredno utječe i na korijenov sustav. Postignuti rezultati u otkrivanju zakonitosti između rasta promjera stabla i rasta krošnji trebali bi poslužiti za daljnja istraživanja i uz primjenu novih tehničkih mogućnosti uključiti u svakodnevnu praksu mogućnosti koje nam pružaju digitalizacije krošanja, satelitske snimke i GPS tehnika. Jedna karika u postojećim istraživanjima nije dovoljno istražena i dokumentirana, bar kad se govori o krošnjama, što predstavlja i cilj istraživanja, a to je dinamika njihovog razvoja nakon pravilno i na vrijeme provedenih mjera njege sastojina proredom. Zato bi na dosadašnjim znanstvenim spoznajama i primijenjenim metodama, trebalo postaviti nove plohe na kojima bi se prije i nakon provedenih mjera prorede provodilo snimanje krošanja. Koristile bi se postojeće i postavljale nove plohe u različitim starosnim grupama po metodologiji Dubravac i Novotny (1992), Dubravac (2002). Plohe bi se osnivale postepeno, a broj bi zavisio o potrebnoj raznolikosti za pouzdane podatke. Na taj bi način znanstvenici mogli pratiti promjene koje će se događati u tehnikama obrade i praćenja pa će imati mogućnost prilagodbe pri osnivanju novih ploha. Istraživanja bi se obavljala interdisciplinarno. Očekivani rezulatati i stečene znanstvene saznanje će operativi osigurati metode i načine pravilnog i pravovremenog izvršenja i provedbe njege sastojina proredom. Tada će sigurno raspored krošanja i korijenovog sustava biti optimalno raspoređen po površini i primjeren starosti sastojine. Krošnje će biti pravilno razvijene da mogu doživjeti potrebnu starost i osigurati asimilate za kumuliranje dragocjenog prirasta.

Trajanje
01. 01. 2006. - 31. 12. 2010.
Status projekta
Završen
Voditelj projekta
Dr.sc. Tomislav Dubravac
Kontakt osoba
Dr.sc. Tomislav Dubravac
Program
Program znanstveno-istraživačkog rada za razdoblje 2006.-2010. (HŠ d.o.o.)
Naručitelj
Hrvatske šume d.o.o.