UZGOJNI POSTUPCI, OBNOVA I KONVERZIJE PANJAČA I DRUGIH DEGRADIRANIH SASTOJINA U VIŠI UZGOJNI OBLIK

Program
Ministarstvo poljoprivrede (OKFŠ-2016)
Sažetak

O PROJEKTU: Aktualnost projektnog prijedloga i pojačani interes navedene problematike naslanjamo na mjere ruralnog razvoja čiji potencijal je nedovoljno iskorišten, posebice u šuma panjača u privatnim šumama, za pokretanje gospodarskog razvoja i novog zapošljavanja u ruralnim područjima. Udio panjača u Hrvatskoj iznosi 533.828 ha (22,22%), pri tome 251.127 ha (47%) čine panjače u „Hrvatskim šumama“, dok se veći dio od 278.554 ha (52,2%) nalazi u vlasništvu šumoposjednika, te 4.147 ha (0,8%) čine ostali državni vlasnici. Iako se gospodarenje panjačama ubraja u najstarije uzgojne sustave sve donedavno nije privlačilo previše pozornosti. Glavni razlog je niska proizvodnost i profitabilnost, loše stanja u kojem se panjače nalaze (npr. prestarjeli panjevi, pomak prema manje vrijednim vrstama drveća i sl.) te nedostatak modernih uzgojnih koncepata za poboljšanje gospodarenja panjačama. Poznavajući činjenice o strukturi panjača i kvaliteti njihova staništa, glavni zadatak je ukazati na stanje strukture, mladoga naraštaja, predložiti učinkovite, pravovremene i adekavatne šumskouzgojne mjere njege i metode konverzije (direktna ili  indirektna metoda), te na mogućnost primjene oplodnih sječa s ciljem prevođenja u visoki uzgojni oblik ili pak u panjače iz kojih se mogu dobiti vrjedniji proizvodi (npr. srednja šuma). Predloženi projekt je usmjeren i na šumoposjedničke šume gdje su se zbog nestručnog gospodarenja u prošlosti, izgubile glavne autohtone vrste drveća, koje čine glavni strukturni element prirodnih mješovitih sastojina. Kako bi se poboljšala sastojinska struktura, stabilnost i otpornost, ekološka vrijednost, takve sastojine potrebno je vratiti u prvotno stanje, odnosno zamijeniti s prirodnim mješovitim sastojinama glavnih vrsta drveća. Obzirom na veliki udio te potencijal panjača, kako u ekološkom, tako i u gospodarskom smislu, zadatak je šumskouzgojnim radovima prevoditi ove sastojine u viši/visoki uzgojni oblik s ciljem povećana njihove okolišne i gospodarske vrijednosti.

SAŽETAK: Istraživanja su usmjerena na sintezu dosadašnjih višegodišnjih sustavnih znanstvenih i praktičnih spoznaja koja su obavljana na stalnim pokusnim plohama. Istraživanja će unaprijediti poznavanje stanja strukture panjača, pojavnosti i dinamike rasta, razvoja i opstanka mladoga naraštaja, obzirom na svjetlosne uvjete i stanja tla, što čini temeljnu odrednicu uspješne prirodne obnove. Nadalje želimo ukazati kako i kada učiniti pojedine šumskouzgojne zahvate, ukazati na biotske i abiotske prijetnje koje djeluju na uspješnost prirodne obnove, primjenu različitih tipova konverzije (direktna/idirektna). Istraživanja će također ukazati na mogućnost primjene načela oplodnih sječa u panjačama poradi dobivanja stabilnih i produktivnih sastojina visokog uzgojnog oblika. Rezultati dosadašnjih istraživanja, ponovne izmjere na plohama, omogućuju trajni monitoring i provjeru teorijske utemeljenosti istraživanja, a dobivene spoznaje i rezultati i dalje će se javno prezentirati šumarskoj operativi.

CILJ: Cilj naslovljenog projekta je proširivanje spoznaje o strukturi panjača, regeneracijskim procesima, pojavnosti, stanju i dinamici razvoja mladog naraštaja, uvjeta njegova opstanka obzirom na svjetlosne prilike, smjernicama kako i kada učiniti pojedine uzgojne zahvate, ukazati mogućnost primjene oplodnih sječa poradi dobivanja stabilnih, očuvanih i produktivnih sastojina visokog uzgojnog oblika te u konačnici ukazati na mogućnost primjene različitih tipova konverzije (direktne/indirektne) u mješovite/visoke šume autohtonih vrsta drveća. Opći ciljevi projekta su: poboljšanje općekorisnih funkcija šuma; poboljšanje strukture, stabilnosti i otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene; primjena učinkovitijih, pravovremenih i adekavatnih mjera njege; ukazati na biotske i abiotske prijetnje koje djeluju na uspješnost prirodne obnove; te dugoročno povećanje gospodarske vrijednosti degradiranih šumskih sastojina. Rezultati istraživanja će se prezentirati javnosti i šumarskoj operativi organiziranjem stručnih tematskih kolokvija. Posebice naglašavamo veliki udio degradiranih šumskih sastojina u šumama šumoposjednika, osobito panjača (278.554 ha) koje predstavljaju 48% svih šumoposjedničkih šuma u Hrvatskoj. Šumoposjednicima je nužno osigurati dostupnost rezultata i ukazati na mogućnost primjene istih te kako mogu na održiv način povećati gospodarsku vrijednost šuma, na tragu povećanja zaposlenosti u šumarskom sektoru, jednom od ključnih za opstanak stanovništva na ruralnim područjima Hrvatske.

OČEKIVANI REZULTATI: Rezultati i sinteza dosadašnjih spoznaja će dodatno oplemeniti znanstvene i praktične spoznaje navedene problematike za potrebe daljeg unapređivanja gospodarenja panjačama koja su obavljana u državnim šumama, a svoju primjenu svakako mogu naći i u šumama šumoposjednika. Rezultati će ukazati na stanje i strukturu panjača u šumama smjernice kako i kada učiniti pojedine uzgojne zahvate, te u konačnici ukazati na mogućnost primjene oplodnih sječa poradi dobivanja stabilnih i dobro očuvanih sastojina visokog uzgojnog oblika. Očekujemo kako će radovi njege, obnove i konverzija panjača u viši sastojinski oblik po načelima oplodnih sječa, obzirom na sačuvanost tla i često plodonošenje dati pozitivan rezultat. Navedeno temeljimo na dosadašnjim iskustvima istraživane problematike panjača. Autohtone sastojine i vrste drveća koje će se potencirati stabilni su ekosustavi koji se relativno lako odupiru negativnim biotičkim i abiotičkim činiteljima. Osim svoje gospodarske uloge, imaju višestruku vrijednost u pružanju općekorisnih funkcija, te stoga veliki značaj u očuvanju stabilnosti i potrajnosti šumskih ekosustava. Obzirom na aktualnost projektnog prijedloga, držimo kako će dobivene spoznaje i reztultati naći svoj odjek u smislu transfera znanja u cilju unaprjeđenja gospodarenja šumskim ekosustavima Republike Hrvatske, posebice se to odnosi na korisnike u privatnim šumama (šumoposjedničke šume) i mogućnosti argumentirane potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.