Traži se “kum” za klona najvećeg hrasta lužnjaka

“Do sada smo posadili četiri certificirane sadnice, potomke hrasta lužnjaka iz šume Prašnik, jednog od najvećih u Europi, sada tražimo kuma za petog”, rekao je dipl. ing. šumarstva Mario Bošnjak, predsjednik novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Riječ je o klonu ogromnog hrasta koji obitava u posebnom rezervatu šumske vegetacije hrasta lužnjaka u zapadnom djelu Brodsko-posavske županije uz cestu između Okučana i Stare Gradiške. To su, zapravo, posljednji ostaci slavonske prašume hrasta lužnjaka koja je pokrivala nizinski dio Panonije, između Save i Drave.

Taj predio, kao i Muški bunar na Psunju u kojem se nalaze ostaci nekadašnjih prašuma hrasta kitnjaka i bukve, sačuvali su naši šumari za buduća pokoljenja, kao simbole koji svjedoče o nekadašnjem bogatstvu Slavonije s vrlo lijepim šumama i nadaleko čuvenom hrastovinom. Od 1929. to su zakonom zaštićeni šumski predjeli, a 1963. godine Prašnik i Muški Bunar proglašeni su posebnim rezervatima šumske vegetacije.

Najveći, otac kloniranih sadnica, reprezentativan je: prsni promjer mu je 2,2 metra, visok je 43 metra i prema procjenama stručnjaka, ima oko 55 kubika drvne mase. Sadnicu su klonirali stručnjaci Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta. Uzgoj sadnica hrasta iz Prašnika projekt je Hrvatskog šumarskog društva, ogranak Nova Gradiška realiziran uz podršku Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Nova Gradiška, koji je realiziran sa znanstvenicima Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom.

Želja novogradiških šumara je da i ovoj petoj sadnici pronađu dostojno mjesto za sadnju, mjesto na kojem će se budući “kumovi” brinuti za njezino sretno odrastanje i mjesto gdje će za mlade naraštaje biti podsjetnik na šumu  Prašnik, ali i na važnost i vrijednost opstojnosti hrasta lužnjaka na prostorima slavonske Posavine.  Više možete pročitati ovdje.