Šumski reprodukcijski materijal (ŠRM) predstavlja osnovu za sve aktivnosti vezane uz osnivanje šuma (pošumljavanje raspoloživih šumskih površina i napuštenog poljoprivrednog zemljišta, opožarenih površina, odlagališta otpada, kamenoloma, zaštitnih pojaseva kao i pomoć pri prirodnoj regeneraciji). Povećanje negativnih utjecaja na prirodne ekosustave zajedno s povećanjem općih potreba za svim funkcijama koje šume imaju, otvaraju prostor za intenzivnu rasadničku proizvodnju u budućnosti. Upravo zbog toga bi šumski reprodukcijski materijal i pošumljavanje u budućnosti trebalo imati izraženije značenje u hrvatskom gospodarstvu, uzimajući u obzir činjenicu da osim korištenja šumskih proizvoda, ekološke i druge usluge šume također pružaju ekonomske koristi u okviru potpisanih EU sporazuma.

Hrvatski šumarski institut (HŠI) osnovan je tijekom 1960-ih s ciljem osnivanja šumskih kultura s različitim namjenama te je bio vodeća institucija u proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala. Od 1992. godine Institut kontinuirano provodi  nadzor nad rasadničkom proizvodnjom  ŠRM, što ukazuje na stvarne potrebe ne samo u umjetno podignutim šumskim kulturama nego i u prirodnim staništima. Nadzor nad rasadničkom proizvodnjom obavlja se u svim registriranim rasadnicima za proizvodnju ŠRM u Hrvatskoj i za njega je nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Podatci prikupljeni tijekom nadzora proizvodnje ŠRM-a koji je proveo HŠI korišteni su za analizu proizvodnje šumskih sadnica.

Na temelju ukupne proizvodnje pojedinih rasadnika te praćenja proizvedenih vrsta šumskog drveća po svom podrijetlu, uzgojnim metodama, zdravstvenim uvjetima i količinama proizvedenih biljaka napisano je godišnje izvješće. Ti su podaci osnova za izdavanje relevantnih dokumenata (Zapisnika o provedenom stručnog nadzora i Popisa sadnog materijala koji odgovara vrsti i kategoriji iz Pravilnika (NN 68/2013). Prema već spomenutim podacima o proizvodnji sadnica, provedena je deskriptivna statistika za posljednjih pet, deset ili dvadeset godina. Svi podaci o nadzoru rasadničke proizvodnje, o vrstama drveća i metodama uzgoja, dopunjeni s pregledom trendova proizvodnje od početka stručnog nadzora, značajni su za analizu dosadašnje proizvodnje. Općenito, uvid u proizvodnju ŠRM-a ističe stvarne potrebe ne samo povezane s umjetnim podizanjem šumskih kultura, već i sa srodnim problemima u prirodnoj regeneraciji. Procjene buduće rasadničke proizvodnje i sva raspoloživa područja pogodna za pošumljavanje uskladit će se s Strategijom ruralnog razvoja 2014-2020. Prikazan je poseban pregled ukupne godišnje proizvodnjie šumskih sadnica u svim rasadnicima i uzgojne metode te u posljednjih nekoliko godina uz analizu pionirskih vrsta koje su prikladne za osnivanje šumskih kultura.