Vitalitet ili stanje stabla možemo definirati kao sposobnost stabla da asimilira, preživi stres i reagira na promjenu okolišnih uvjeta. Unatoč brojnim istraživanjima različitih parametara stanja šuma, razlozi za promjene u vitalitetu pojedinih vrsta drveća nisu do kraja jasni. Klimatski uvjeti smatraju se kritičnim za stanje stabala, jer određuju dostupnost vode u smislu njezine apsorpcije i transporta u drveću, a nedostatak vode uzrokuje nedostatnu ishranu biljaka i posljedični gubitak vitaliteta. Osnovni cilj ovog projekta je istražiti utjecaj promijenjenih klimatskih uvjeta na različite indikatore vitaliteta drveća (osutost krošanja, stanje ishrane, fotosinteza, debljinski prirast), kao i njihove moguće međuovisnosti.
Koristit ćemo nacionalne i europske podatke o osutosti obične bukve iz baze podataka Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (UNECE ICP Forests) te upotpuniti ih uzorkovanjem lišća i izvrtaka stabala bukve na mreži ICP Forests u Hrvatskoj. Povijesni klimatski podaci i projekcije klime biti će korišteni za daljnje analize.
Jedan od ciljeva projekta je istražiti utjecaj klimatskih uvjeta na osutost obične bukve. Modelirati ćemo prostornu i vremensku promjenu osutosti te odrediti utjecaj klimatskih uvjeta na osutost bukve ujedno ispitujući prikladnost pojedinih statističkih metoda. Istražit ćemo utjecaj klimatskih uvjeta na ishranu bukve biogenim makroelementima i odrediti da li se njihove koncentracije razlikuju u odnosu na osutost stabala. Naš je cilj također utvrditi postoje li povezanosti osutosti i debljinskog prirasta, uključujući mogući efekt kašnjenja. Konačno, fiziologija stresa obične bukve biti će istražena u kontroliranim uvjetima analizirajući fotosintezu, rast i ishranu sadnica u uvjetima sušnog stresa i za vrijeme oporavka od suše, upotpunjujući naša planirana istraživanja u bukovim sastojinama.
Rezultati ovog projekta osigurati će podlogu za različite procese odlučivanja vezane uz gospodarenje šumama, usluge šumskih ekosustava, izvješćivanje o stanju šuma kao i planiranje u svrhu smanjenja posljedica klimatskih promjena. Oni također mogu pomoći u interpretaciji podataka o osutosti, prirastu i stanju ishrane drveća prikupljenih kroz različite mreže motrenja šuma, unaprijediti integraciju podataka iz programa intenzivnih motrenja kao i nacionalnih programa motrenja stanja šuma u smislu uzročno-posljedičnih veza, te poboljšati koncept „superploha“ za motrenje šuma.
