+385 (0)98 324795, +385 (0)98 340497

Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja (LMGI)

Genetička istraživanja na razini DNA molekule postala su vrlo značajna u šumarstvu. Rezultati takvih istraživanja daju podatke o prostornoj, fiziološkoj, funkcionalnoj i genskoj raznolikosti šumskog drveća. Dobiveni podaci koriste se prilikom uzgoja šuma i očuvanja šumskog ekosustava.

U šumarstvu se sve više primjenjuje i molekularna dijagnostika šumskih patogenih organizama. Molekularnom dijagnostikom dobiju se brzi i točni podaci o vrsti šumskih štetnika što je bitno u određivanju brze i učinkovite zaštite šumskog drveća.

Laboratorij za molekularno-genetička ispitivanja se bavi molekularnom biologijom na području šumarstva. Osnovan je 2002. godine u sklopu Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. Počeo je s radom u proljeće 2003. godine i tada je po prvi put u laboratoriju izolirana DNA iz hrasta crnike.

Od 2005. godine laboratorije je dio Odjela za laboratorijska ispitivanja te je uveden ISO standard HRN EN ISO/IEC 17025 bez akreditirane metode. Laboratorij je opremljen osnovnom opremom za provođenje DNA analize koja uključuje uređaj za lančanu reakciju polimeraze, uređaj za elektroforezu DNA, bioanalizator, UV transiluminator s kamerom i sterilnu komoru za rad.

DJELATNOST

Osnovna djelatnost laboratorija je usmjerena na primjenu molekularnih markera za proučavanje populacijske strukture šumskog drveća te primjenu molekularne dijagnostike za brzu i točnu dijagnostiku šumskih patogenih gljiva. Postupak analize obuhvaća izolaciju genetičkog materijala iz prikupljenih uzoraka šumskog biljnog materijala te patogenih gljiva i analizu dobivene DNA. Dobiveni podaci se statistički obrađuju ili se uspoređuju s podacima iz računalne baze podataka kao što je National Center for Biotechology Information (NCBI).

Laboratorij je uključen u znanstveno-istraživačke i stručne projekte Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske zaklade za znanost. Također, laboratorij je uključen zajedno sa Zavodom u obavljanje stručnih poslova izrade procjene rizika u svrhu uvođenja GMO-a u okoliš. Ovlaštenje je dobiveno od Ministarstvo kulture, RH.

Detaljnije navodimo nekoliko važnijih istraživačkih aktivnosti Laboratorija, kao što su:

  1. U projektu pod naslovom Genetska varijabilnost familija običnog oraha (Juglans regia L.) utvrđivala se genetska varijabilnost i struktura običnog oraha na području Hrvatske koristeći se DNA biljezima. Sakupljeni su uzorci listova i pupova s pojedinačnih stabala običnog oraha s područja Sjevero-zapadne Hrvatske, Slavonije, Istre, Primorja i Dalmacije. Iz sakupljenog biljnog materijala izolirana je sveukupna DNA te je izvršena DNA analiza pomoću mikrosatelitnih biljega. Statistička analiza rezultata ukazuju na vrlo visoku genetičku diferencijaciju ispitivanih genotipova oraha.
  2. U suradnji s Laboratorijem za fitopatološka ispitivanja iz Zavodom za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja, LMGI sudjeluje u molekularnoj detekciji gljivičnih organizama na šiškama i grančicama pitomog kestena vezanog uz projekt Ministarstva poljoprivrede, Uprave za šumarstvo pod naslovom „Utjecaj kestenove ose šiškarice na intenzitet zaraze rakom kestenove kore i prilagodba prirodnih neprijatelja na novog karantenskog štetnika kao mogućnost biološkog suzbijanja“. Također sudjeluje na projektu „Posebni nadzor Gibberella. Patogena gljiva Gibberella circinata Nirenberg & O’Donnell jedna je od najvažnijih uzročnika karantenskih bolesti bora u svijetu. Do sada nije detektirana u Hrvatskoj i svi analizirani uzorci u laboratoriju pokazuju negativni rezultat.
  3. U laboratoriju su analizirani uzorci zaraženih iglica običnog bora. Uzorci su uzeti iz pokusa provenijencija običnog bora (Pinus sylvestris L.) postavljenih u Hrvatskoj godine na mjestu Drenovac Šumarije Duga Resa, Uprava šuma Karlovac u sklopu međunarodnog pokusa provenijencija običnog bora koji je organizirao IUFRO. Pokus sadrži 22 provenijencije iz 13 europskih zemalja. Cilj istraživanja bio je brzo otkrivanje gljivičnih vrsta koje uzrokuju bolesti iglica. Gljivična DNA je izolirana iz zaraženih iglica te je analizirana dijagnostičkim početnicama lančanom reakcijom polimeraze i određivanjem primarne strukture DNA. Dobiveni podaci uspoređeni su s podacima iz genske banke (NCBI). Rezultati su pokazali da su infekcije iglica uzrokovane sljedećim vrstama patogenih gljiva: Laphodermium pinastri, Lophodermium seditiosum, Mycosphaerella Pini, Cyclaneusma minus, Coleosporium sp. i Sphaeropsis sapinea.

VODITELJ

Dr.sc.
Stručna savjetnica u znanstvenom zvanju
Vršiteljica dužnosti predstojnika Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo
Voditeljica Laboratorija za molekularno-genetička ispitivanja (LMGI)

UPOSLENICI

Skip to content