Održivo gospodarenje šumama, prilagodba klimatskim promjenama i primjena novih tehnologija bile su u fokusu Pete konferencije ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije, održane od 15. do 18. listopada 2026. godine u Šibeniku. Na konferenciji je Hrvatski šumarski institut predstavio svoje razvojne projekte, znanstvenoistraživačke rezultate i nove laboratorijske kapacitete, uključujući Laboratorij za daljinska istraživanja i geoinformacije u šumarstvu i okolišu – LabDIG.
Konferencija je okupila predstavnike državnih institucija, akademske i znanstvene zajednice te domaćeg i međunarodnog šumarskog i drvoprerađivačkog sektora. Program je obuhvatio aktualna pitanja zaštite šumskih ekosustava, europske regulative, razvoja stručnih kompetencija, istraživanja i inovacija važnih za budućnost šumarstva.
Na svečanom otvorenju sudjelovala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir, istaknuvši važnost šuma za nacionalni identitet, gospodarski razvoj i opstanak ruralnih područja. Naglasila je kako održivo gospodarenje šumama mora osigurati i održivu budućnost ljudi koji od njih žive, uz veća ulaganja u obnovu šuma, modernizaciju sektora i preradu domaće drvne sirovine. Povodom 20. obljetnice djelovanja Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Petir je čestitala predsjednici Silviji Zec i svim članovima Komore te zahvalila na kontinuiranoj suradnji s Odborom za poljoprivredu u promicanju održivog gospodarenja šumama, jačanju položaja šumarske struke i razvoju domaće drvne industrije.
Predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije dr. sc. Silvija Zec upozorila je na izazove klimatskih promjena te istaknula važnost stručnog znanja, institucionalne potpore i uključivanja šumarskih stručnjaka u donošenje odluka.
Hrvatski šumarski institut predstavio razvojne projekte i nove istraživačke kapacitete
U sklopu konferencijskog programa ravnateljica doc. dr.sc. Sanja Perić Hrvatskog šumarskog instituta predstavila je povijest, misiju i viziju Instituta, razvoj znanstvenoistraživačkih aktivnosti te ulaganja u infrastrukturu i opremu. Posebno je istaknula važnost programskog financiranja, koje je omogućilo zapošljavanje mladih istraživača, napredovanja znanstvenika i uspostavu pet novih laboratorija.
Institut trenutačno provodi 34 znanstvenoistraživačka projekta, četiri COST akcije i 19 stručnih projekata. U razdoblju od 2020. do 2025. godine objavljena su 193 znanstvena rada u časopisima indeksiranima u bazi Web of Science Core Collection, od kojih je 60 % objavljeno u časopisima prvog kvartila (Q1).
Poseban naglasak stavljen je na projekte IRI i DIGIT, ukupne vrijednosti oko 17 milijuna eura, koji predstavljaju najveći investicijski iskorak u 80-godišnjoj povijesti Instituta. Projekt IRI obuhvaća izgradnju nove laboratorijske zgrade i rekonstrukciju postojećih objekata, dok projekt DIGIT uključuje nabavu 121 stavke znanstvene opreme za svih 11 laboratorija. Ova ulaganja omogućit će modernizaciju istraživačke infrastrukture i daljnji razvoj znanstvenih kapaciteta Instituta.
U sklopu konferencije dr. sc. Ivan Balenović predstavio je Laboratorij za daljinska istraživanja i geoinformacije u šumarstvu i okolišu – LabDIG, osnovan kroz projekt LabDIG u okviru programskog financiranja sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Laboratorij okuplja istraživače iz različitih zavoda Instituta koji se bave daljinskim istraživanjima, s ciljem razvoja i primjene suvremenih metoda prikupljanja pouzdanih podataka o šumama i okolišu.
U istraživanjima se primjenjuju bespilotne letjelice opremljene različitim vrstama senzora, mobilni i terestrički laserski sustavi te fotogrametrija. Nove tehnologije omogućuju detaljnije praćenje stanja šuma, analizu strukture šumskih ekosustava i razvoj učinkovitijih pristupa održivom gospodarenju. Dodatno unapređenje kapaciteta Laboratorija predviđeno je kroz projekt DIGIT, kojim se nabavlja suvremena istraživačka oprema i računalni programi.
Suradnjom do otpornijih šuma
Među ostalim temama konferencije istaknuli su se zaštita šumskih ekosustava, upravljanje područjima ekološke mreže Natura 2000, provedba europske Uredbe o krčenju šuma (EUDR), šumska infrastruktura te stabla u urbanim prostorima. Program je uključivao i predstavljanje istraživačkih projekata te aktivnosti Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatskog šumarskog instituta.
Sudjelovanje Instituta na konferenciji bilo je prilika za predstavljanje znanstvenih rezultata, razmjenu iskustava i jačanje suradnje sa šumarskom strukom. U uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena, ulaganja u istraživanja, suvremenu opremu i razvoj stručnih kapaciteta važna su podloga za očuvanje, obnovu i održivo gospodarenje hrvatskim šumama.
