Klimatske promjene, a naročito vremenski ekstremi izravno utječu na šumske štetnike te  s njima povezanim štetama. One se očituju kroz utjecaj na razvoj, preživljavanje, reprodukciju i širenje štetnika, te kroz utjecaj na otpornost i osjetljivost domaćina. Osnovna znanja o identitetu, porijeklu, puta i vremenu introdukcije predstavljaju suštinu za ispravnu procjenu opasnosti.

Zatopljenjem se očekuje ekspandiranje štetnika u nova klimatska područja. Dosada se u više projekata pokazalo kako su genotipovi u zadnjoj dekadi pojačano migrirali na sjever, što je uglavnom povezano sa klimatskim promjenama. Bilježenjem promjena koje nastaju kao rezultat interakcije štetnik-domaćin-klimatske promjene, stvara se baza za monitoring što bi trebalo biti osnova za donošenje odluka i postavljanje strategije kontrole.

U ovom projektu radit će se studije slučaja koje predstavljaju specifični model interakcije štetnik-domaćin-klimatske promjene: autohtone vrste, potencijalno invazivne: i) migracija iz jedne izolirane populacije u drugu na primjeru gubara (Lymantria dispar); ii) iz jedne klimatsko zemljopisne regije u drugi na primjeru jasenova grbica (Abraxas pantaria) i alohtone kao potencijalno invazivne u novo klimatsko zemljopisno područje na primjeru šimširevog moljca (Cydalima perspectalis).

Studija predstavlja opsežno istraživanje ciljanih štetnika u Hrvatskoj, njihovu biologiju i biologiju domaćina te sve aspekte bioekologije (kao što je genetska konstitucija i porijeklo, zahtjevi za toplinom, mogući domaćini, palatibilnost, antagonisti) koji svi zajedno utječu na širenje u novo područje zbog utjecaja klimatskih promjena. Tako sakupljeni podaci  mogli bi biti vrlo korisni za predviđanje i modele analize rizika navedenih štetnika u bližoj budućnosti, ali i drugih koji bi mogli biti prijetnja za šumske ekosustave u Hrvatskoj u uvjetima klimatskih promjena.

NOVE SPOZNAJE I REZULTATI ISTRAŽIVANJA