Posljednjih se nekoliko desetljeća na području Gorskog Kotara pojačano suše stabla jele. Prema podacima domaćih istraživača o stanju oštećenosti jele, ona je danas najoštećenije drvo u hrvatskim šumama (Kauzlarić 1999; Potočić i Seletković 2000). Na tu temu su provedena brojna istraživanja od strane domaćih i stranih šumarskih stručnjaka te istraživača drugih znanstvenih disciplina. Cilj tih istraživanja bio je utvrditi uzroke/čimbenike intenzivnog sušenja. Ustanovilo se kako je uzrok sušenja posljedica sinergističkog djelovanja nepovoljnih čimbenika.

Na lokalitetima jelovih šuma gdje je evidentirano sušenje, ono se očituje kao sušenje manjih ili većih skupina stabala. Iz tog razloga značajno je ustanoviti ekonomske posljedice takvog sušenja u pogledu značajnog narušavanja kvalitete drva oštećenih i/ili suhih stabala te narušavanja stabilnosti same sastojine uslijed prinudnog otvaranja sklopa što ima posljedice na zdravstveno stanje i prirodnu obnovu sastojine.

Cilj novog istraživanja je ustanoviti i kvantificirati ekonomske učinke pojačanog sušenja jele u Gorskom kotaru na poslovanje poduzeća “Hrvatske šume d.o.o.” Navedena istraživanja nastavak su onih koja je Šumarski institut provodio unazad par godina za Upravu šuma Delnice (analiza jelovih stabala u procesu sušenja).

U svrhu istraživanja odabrano je par šumarija na čijem području se nalaze lokaliteti s većim brojem jelovih stabala u fazi sušenja. Radi usporedbe s jelovim sastojinama dobrog zdravstvenog stanja, odabrana je gospodarska jedinica takvog profila u kojoj će se također provesti mjerenja.

Na kraju projekta će se interpretacijom dobivenih rezultata nastojati proširiti vidokrug ekonomskog gledišta na problem sušenja jele te eventualno predložiti pogodniji vid iskorištavanja stabala zahvaćenih procesom sušenja.