Republika Hrvatska poznata je po svojoj reljefnoj i klimatskoj raznolikosti. Ta raznolikost uvjetuje isto tako i vegetacijsku raznolikost koja je u Republici Hrvatskoj raspoređena i zastupljena na približno 40% ukupne državne površine. Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj su jedan od najznačajnijih resursa, a činjenica da od svih šuma 95% predstavljaju prirodne šume, dokazuje da se u hrvatskom šumarstvu stoljećima planski, stručno i znanstveno pristupa rješavanju problema, te da su praćenje prirodnih zakona i potrajnost gospodarenja osnovni postulati na kojima smo sačuvali i čuvamo naše šume.

U posljednje vrijeme (desetak i više godina) uočava se da podaci iz postojećih prirasno-prihodnih tablica odnosno normala za regularne i preborne šume ne odgovaraju stanju na terenu. Ta činjenica u procesu uzgajanja i uređivanja šuma uzrokuje donošenje krivih propisa, kako po vrsti drveća tako i po šumskoj zajednici (EGT-u) ili odjelu/odsjeku, prilikom izrada Osnova gospodarenja, Programa gospodarenja, godišnjih planova i slično.

Cilj istraživanja u okviru ove teme bio bi, prvenstveno u suradnji sa stručnim ljudima na terenu (taksatorima), istražiti primjenjivost postojećih prirasno-prihodnih tablica za određene vrste drveća na lokalnoj razini, te nakon toga isto tako na lokalnim razinama odrediti prioritete prema vrsti drveća i lokalitetu za izradu novih prirasno-prihodnih tablica.

Odabirom vrste i lokaliteta za koji bi se ustanovilo da su potrebne korekcije postojećih tablica ili izrada novih, pristupilo bi se ažuriranju postojećih izmjerenih podataka za tu vrstu i taj lokalitet iz baza podataka koje posjeduju Šumarski institut, Šumarski fakultet i Službe za uređivanje šuma u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o.. Analizom postojećih podataka odredio bi se intenzitet uzorkovanja potrebnih elemenata strukture sastojine na odabranom lokalitetu.

Poznatim matematičko statističkim metodama obradili bi se svi prikupljeni podatci u cilju izrade lokalnih tarifa i tarifnih nizova, te prirasno prihodnih tablica (normala) lokalnog karaktera.

Na taj način zajedničkim učešćem stručnog i znanstveno-istraživačkog rada izradile bi se nove prirasno-prihodne tablice lokalnog karaktera (broj stabala, temeljnica, drvna zaliha, visine, temeljnica,…) za određene gospodarske vrste na odabranim lokalitetima, te bi se prema njima i stanju sastojina na terenu mogli donositi kvalitetniji propisi za gospodarenje vrstama, odnosno sastojinama na istraživanim područjima.

Planirano trajanje istraživanja u sklopu ove teme je pet godina, a godišnje aktivnosti i istraživanja biti će opisani pojedinačno za svaku godinu u sklopu Planova istraživanja.