Plan Europske unije za trgovinu emisijama (European Union Emission Trading Scheme – EUETS) najveći je multinacionalni sustav trgovanja kreditima (tj. dozvolama) za emisiju stakleničkih plinova na svijetu. Provedba Plana započeta je u siječnju 2005. godine i svih 25 zemalja članica EU sudjeluje u njemu, s ciljem provedbe odredaba iz Kyoto protokola. Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola te će ga do ulaska u EU najvjerojatnije morati i ratificirati, što znači da će i kod nas započeti trgovina kreditima za emisiju stakleničkih plinova.
Cilj ovog zadatka je istražiti mogućnosti uključivanja poduzeća Hrvatske šume d.o.o (HŠ) u procese vezane uz trgovinu emisijskim kvotama, odnosno certificiranim jedinicama emisijske redukcije (CER jedinice). Pri tome valja razlučiti nekoliko faza, odnosno segmenata važnih za HŠ. Najprije je potrebno istražiti da li, i ako da koji, od različitih mehanizama Kyoto protokola (Clean Development Mechanism – CDM, Joint Implementation – JI) pružaju priliku HŠ za uključivanja. Postoje li preduvjeti za uključivanja i koji su, te što je potrebno za njihovo ispunjavanje. Nadalje, EUETS određuje da svaka država donosi Nacionalni alokacijski plan, te dodjeljuje emisijske dozvole poduzećima kojima je moguće trgovati. Jedan od ciljeva ovog zadatka je iznaći modele i načine kojim bi se HŠ omogućilo bolje pozicioniranje kada u budućnosti dođe do sastavljana nacionalnog alokacijskog plana u Hrvatskoj. Treći segment ovog istraživanja odnosi se na prikupljanje, strukturiranje i analizu podataka vezanih uz procjenu tokova CO2 relevantnih za šume u Hrvatskoj. Obzirom na opseg ovog zadatka u ovom slučaju težište će biti na nizinskim šumama hrasta lužnjaka pod povećanim antropogenim pritiskom (područje UŠ Zagreb). Istražit će se trendovi promjene u površinama, kao i dinamika strukture po dobnim razredima i volumenu. Temeljem toga će se procijeniti utjecaj čovjeka na spremnik ugljika, odnosno sposobnost šuma da uklanja CO2 iz atmosfere. Metoda rada obuhvaćat će detaljnu analizu propisa i dokumenata vezanih uz regulativu emisije CO2. Za procjena tokova CO2 unutar sastojina koristi će se podaci s pokusnih ploha (postojećih i novih), gospodarskih osnova i drugih mjerenja, te relevantni podaci iz domaće i strane znanstvene literature. Rezultati ovih istraživanja su bitni kako bi HŠ dobile potpuniju informaciju o efektima antropogenog utjecaja na spremnik ugljika kojim gospodare, te na taj način bile spremnije na izazove pred kojim koje će se naći ratifikacijom Kyoto protokola, odnosno ulaskom Hrvatske u EU. Istraživanje bi trebalo pridonijeti spremnosti HŠ da iskoristi nove mogućnosti i izbjegne opasnosti koje će donijeti trgovanje ugljikom.
