Nacrt Strategije održivog tartufarstva Varaždinske županije

Javno savjetovanje

01.05.2020. - 30.06.2020.

Prvi dio strategije:
O tartufima, njihovim staništima i mogućnostima uzgoja

1. Uvod

Strategija započinje uvodnim dijelom u kojemu je ukratko prikazana važnost poznavanja tartufa, njihova uloga u prirodi, izvor popularnosti te kratki pregled dosadašnjih istraživanja podzemnih gljiva na području Varaždinske županije.

   1.1. Povijesni pregled poznavanja i gospodarenja tartufima

Od antičkih legendi vezanih uz tartufe, preko prvog pisanog dokumenta gdje se tartufi spominju, ‘Naturalis Historia’ iz prvog stoljeća, pa sve do današnjih dana, ovaj je dio rezerviran za povijesni pregled poznavanja tartufa i gospodarenja tartufima u svijetu, ali i u Hrvatskoj.

   1.2. Stanje tartufarstva u svijetu i u Hrvatskoj

Pregled današnjeg stanja tartufarstva na globalnoj razini – od zemalja gdje se tartufi komercijalno sakupljaju, preko europskih zemalja gdje je uzgoj tartufa poznat već 40 godina, do Hrvatske, za koju možemo slobodno reći da je održivo upravljanje tartufima tek u povojima.

   1.3. Zakonska regulativa iz područja tartufarstva

Kako bi osigurali održivost i opravdanost strategije tartufarstva, ona mora biti usklađena sa zakonskom regulativom i podzakonskim aktima koji reguliraju sakupljanje i upotrebu nedrvnih šumskih proizvoda. Osim Pravilnika o sakupljanju divljih zavičajnih vrsta, strategija mora biti usklađena i sa Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o šumama, Pravilnikom o uređivanju šuma, te internim pravilnicima tvrtke Hrvatske šume d.o.o. koji reguliraju sakupljanje i korištenje sporednih šumskih proizvoda u državnim šumama.

KOMENTAR:

U proces donošenja relevantnih pravilnika treba uključiti struku, odnosno osobe koje imaju iskustva u sakupljanju gljiva i tartufa.

   1.4. Zaštita tartufa i njihovih staništa

Carstvo gljiva (Fungi) najneistraženije je carstvo živoga svijeta. Sakupljanje i uzgoj gljiva, bilo u komercijalne svrhe ili za osobne potrebe, te njihovo poznavanje, često je problematika koja se veže i uz koncept bioraznolikost. Održivo upravljanje gljivama neizostavan je dio upravljanja prirodom, upravo zbog njihove uloge u ekosustavu. Iako važne, često su zanemarene u planovima upravljanja područjem. U ovome dijelu trebaju biti prikazani problemi koji su zajednički svim zemljama na globalnoj razini, kao i neki od uspješnijih modela upravljanja područjem.

2. Biološko-ekološka svojstva tartufa

Kako bi uspješno gospodarili tartufima, moramo poznavati njihove biološko – ekološko – morfološke karakteristike. Osim što se moramo detaljnije upoznati s ekologijom gljiva, posebno se moramo osvrnuti na podzemne gljive Varaždinske županije, komercijalne vrste tartufa, njihova prirodna staništa na području županije, ali i na kinologiju, odnosno njeno poznavanje, kako bi lakše došli do ovog podzemnog resursa.

   2.1. Općenito o gljivama

Što su gljive i koja je njihova uloga u ekosustavu? Kako se rasprostiru? Kako su tartufi evoluirali od nadzemnih gljiva u podzemne gljive? To su samo neka od pitanja na koja ovo poglavlje mora dati odgovor.

   2.2. Ekološka obilježja, bioraznolikost i taksonomija tartufa

Za vrijeme preliminarnih istraživanja područja, pronađene su brojne vrste podzemnih gljiva pripadnice različitih rodova. Nisu sve podzemne gljive tartufi i nisu svi tartufi komercijalni. U ovom se poglavlju treba dati osnovni pregled sličnosti i razlika rodova podzemnih gljiva Varaždinske županije.

       2.2.1. Porodica Tuberaceae Dumort

Porodica Tuberaceae, rod Tuber – rod kojemu pripadaju tartufi. Koje su karakteristike porodice i koja je njena pozicija u živom svijetu?

       2.2.2. Rod Tuber P. Micheli ex F.H. Wigg

Opis zajedničkih karakteristika vrsta pripadnica roda Tuber, te opis njihove morfologije do mikroskopskih razina, odnosno spora kao temelja njihova raspoznavanja.

       2.2.3. Opisi komercijalnih vrsta tartufa

Budući da nisu svi tartufi komercijalni, u ovome dijelu mora biti dat prikaz morfologije i ekologije komercijalnih vrsta tartufa zajedno s pripadajućim fotografijama, kako bi naučili raspoznavati pojedine vrste, ali i kako bi naučili gdje možemo pojedinu vrsta tartufa očekivati u prirodi.

   2.3. Ekološke karakteristike staništa tartufa Varaždinske županije

Poznavanje ekologije staništa olakšati će i potragu za tartufima. Za svaku pojedinu vrstu opisanu u prethodnim poglavljima iznimno su važne i karakteristike staništa: reljef, tlo, nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija, klima, padaline, temperatura… Ako poznajemo šumu, poznavati ćemo i dobra koja u šumi možemo pronaći, pa se moraju opisati i glavne šumske zajednice. Budući da nisu sve biljke sposobne stvarati ektomikoriznu zajednicu, poznavanje istih uputiti će nas i na moguću pojavnost tartufa.

       2.3.1. Reljef
       2.3.2. Matična podloga i tlo
       2.3.3. Klimatski čimbenici
       2.3.4. Šumske biljne zajednice
       2.3.5. Glavni simbionti tartufa i indikatori

   2.4. Kinologija u tartufarstvu

U potrazi za tartufima, često su bile upotrebljavanje svinje. Kako je svinje teško dresirati i kontrolirati, psi su postali logična zamjena. Danas je potraga za tartufima uz pomoć dresiranih pasa jedini logičan izbor. Ovo poglavlje analizira koje su pasmine podložne vrlo specifičnoj dresuri te koje karakteristike psi moraju imati.

KOMENTAR:

Bez obzira na pasminu i njezine karakteristike, socijalizacija pasa je iznimno važna.

3. Održivost i potrajno gospodarenje tartufima u prirodnim staništima

Temeljni je princip gospodarenja prirodnim resursima održivost (potrajnost). Održivost upravljanja prirodnim resursima temelji se na upravljanju svih sastavnica prirodnog okruženja, ne samo predmetom održivog gospodarenja.

   3.1. Gospodarenje tartufima u prirodnim staništima

Prirodna staništa tartufa su šume koje prema vlasništvu mogu biti državne ili privatne. Razlog gospodarenja šumama je najčešće pridobivanje drvne mase, što ne doprinosi ravnoteži razvoja glavnih i sporednih šumskih proizvoda. Potrebno je napraviti analizu načina gospodarenja šumama na način da se postigne optimum iskorištavanja drva i nedrvnih šumskih proizvoda.

   3.2. Gospodarenje šumama na području Varaždinske županije

Varaždinska županija na svom prostoru ima značajne površine pod šumom. U nizinskom dijelu prevladavaju poljoprivredne površine, dok u brdskom dijelu postoje i veliki šumski kompleksi, naročito na području Ivanščice, Kalnika i Ravne Gore. Prema izvorima, oko 42% prostora županije prekriveno je šumom. Prema vlasništvu, veći dio šuma je u privatnom vlasništvu. Na području županije nailazimo na tri osnovne fitocenoze: Ilirsku šumu hrasta kitnjaka i običnog graba, Ilirsku brdsku bukovu šumu s mrtvom koprivom i Submontansku bukovu šumu s trepavičastim šašem.

KOMENTAR:

Navesti ukupnu površinu privatnih šuma i državnih šuma obzirom da postoje službeni podaci za sve privatne šume i državne šume. Navesti i ostale šumske površine kojim upravljaju ostali pravni subjekti (šume zatvora Lepoglava, šume Pahinsko te arboretum Opeka).

4. Plantažni uzgoj tartufa

Sakupljanje tartufa u prirodi usko je vezano s klimatskim prilikama. Temperatura i padaline mogu značajno utjecati na pojavnost tartufa, ali i na njihovu cijenu na tržištu. Proizvodnjom tartufa na poljoprivrednim parcelama prijeteće ekološke prilike svodimo na minimum te stvaramo dodatnu ekonomsku aktivnost područja, koja se pravilnim upravljanjem može pokazati i vrlo profitabilnom.

   4.1. Proizvodnja inokuliranih sadnica i osnivanje plantaža tartufa

Tartufi se mogu uzgajati sadnjom inokuliranih sadnica. Kako bi micelijem podzemne gljive zarazili korijen biljke, biljku naklijavamo u raznim suspenzijama tla i spora tartufa. Ovdje trebaju biti pojašnjeni mogući načini uzgoja mikoriziranih sadnica, kao i svi čimbenici koji se moraju uzeti u obzir prilikom uzgoja takvih sadnica.

   4.2. Priprema terena i održavanje plantaža tartufa

Održavanje plantaža tartufa samo je donekle slično uzgoju poljoprivrednih kultura. Međutim, većina poljoprivrednih zahvata može ugroziti ne samo urod tartufa, već i zauvijek uništiti micelij gljive na korijenu biljke. U ovom će se poglavlju dati pregled poljoprivrednih zahvata koji se smiju vršiti u plantažama tartufa i u kojim godinama starosti biljke.

   4.3. Navodnjavanje plantaža tartufa

Voda je izrazito bitan čimbenik kojim ne utječemo samo na hidrataciju tla i biljke, već i na količinu hranjiva u tlu i njegove pH vrijednosti. Pretjeranim navodnjavanjem može doći do ispiranja hranjiva i poremećaja pH vrijednosti tla; nedostatnim navodnjavanjem hranjiva stavljamo izvan dohvata korijena i ugrožavamo micelij. Optimume korištenja vode u plantažama tartufa predstaviti na temelju znanstvenih istraživanja.

Drugi dio strategije:
Strateški ciljevi razvoja tartufarstva
Varaždinske županije

Nakon što smo se upoznali s tartufima Varaždinske županije, njihovim staništima, uzgojem te ekološko-ekonomskim potencijalom, krećemo sa strateškim planiranjem ciljeva i aktivnosti područja.

5. SWOT analiza razvoja tartufarstva Varaždinske županije

Kvaliteta informacija dobivenih iz SWOT analize ponajviše ovisi o tome tko je u analizu uključen te kako je proces vođen. Pritom analiza zapravo samo daje strukturu i natuknice za daljnju raspravu; neophodno je imati na umu da ono što predstavlja snagu u ostvarivanju jednog cilja istovremeno može predstavljati prijetnju vezano uz ostvarivanje drugog cilja.

Kao početak, predlažu se sastavnice snaga, slabosti, prilika i prijetnji. Dodatnim komentarima zainteresiranih dionika ova će SWOT analiza biti potpunija te će se moći bolje odraziti na održivo upravljanje.

SNAGE

  • Dugogodišnja tradicija (250 god.) održivog (potrajnog) gospodarenja šumskim ekosustavima
  • Dugogodišnja tradicija (150 god.) obrazovnih i znanstvenih institucija
  • Bogatstvo i raznolikost šumskog fonda
  • Financiranje dijela radova kroz naknadu za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ)
  • Prepoznatljivost hrvatskog tartufarstva na međunarodnoj razini

SLABOSTI

  • Izostanak strateških odrednica razvoja šumarstva
  • Nedorečenost i izostanak kontinuiteta zakonodavnog okvira
  • Centraliziranost sustava
  • Nefleksibilnost u korporativnom upravljanju
  • Niska razina odgovornosti na nižim upravljačkim razinama
  • Niska razina učešća učinkovitih i okolišno prihvatljivih tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu
  • Neriješeni imovinsko-pravni odnosi
  • Nedovoljna informiranost i educiranost javnosti o važnosti i koristi održivog gospodarenja šumama
  • Slaba zainteresiranost privatnih šumovlasnika za održivo gospodarenje šumama
  • Niska razina predanosti implementaciji međunarodno preuzetim obvezama

PRILIKE

  • Otvaranje novih radnih mjesta transformacijom u zelenu ekonomiju
  • Razvijanje novih proizvoda, usluga i djelatnosti (nedrvni šumski proizvodni, šumska biomasa, ruralni turizam i dr.)
  • Korištenje sredstava fondova EU
  • Fokus na kupca i poboljšanje usluge kupcu
  • Razvoj ruralnih područja
  • Uspostava zajedničke europske šumarske politike
  • Razvoj malog i srednjeg poduzetništva vezanog uz poslove u šumarstvu
  • Primjenjiva istraživanja, inovacije i korištenje suvremenih dostignuća u proizvodnim procesima
  • Uspostava stalne komunikacijske platforme sa svim dionicima
  • Cjeloživotno obrazovanje u šumarstvu i šumarska pedagogija
  • Jačanje znanstvene i stručne međunarodne suradnje u šumarstvu
  • Revizija porezne politike prema ulaganjima u šumarstvo 

PRIJETNJE

  • Nedostatak političke i upravljačke predanosti provedbi strateških odrednica upravljanja i gospodarenja šumama
  • Izostanak vertikalne i horizontalne usklađenosti propisa koji se odnose na šume
  • Pritisak dodirnih područja na šumarstvo (prostorno planiranje, turizam, zaštita prirode, energetika, poljoprivreda, gospodarstvo i dr.)
  • Daljnja fragmentacija šuma i deforestacija
  • Jačanje utjecaja klimatskih promjena
  • Nedostupnost financijskih izvora za investiranje u šumu – ukidanje naknade za OKFŠ
  • Nemotiviranost inspekcijskih službi u suzbijanju povreda propisa
  • Povećanje površina pod određenom kategorijom zaštite
  • Negativan stav i percepcija javnosti te gospodarstva o šumarstvu
  • Nedovoljno razvijeni kapaciteti za apsorpciju sredstava iz fondova EU
  • Nezainteresiranost i otpor dijela operativnih struktura i socijalnih partnera za izmjenom postojećeg stanja
  • Nedostatak motivacije zaposlenika i upravljačkih struktura

Koje sastavnice SWOT analize možete još predložiti?

6. Usklađenost strategije s razvojnim dokumentima područja

U uvodnom je dijelu istaknuta važnost usklađivanja strategije sa zakonskim i podzakonskim aktima (vertikalno usklađivanje). U ovome se dijelu navode županijski dokumenti koji se dotiču upravljanja prostorom, te važnost sinkronizacije tih dokumenata sa strategijom tartufarstva (horizontalno usklađivanje), kako ne bi došlo do međusobnog pobijanja/isključivanja planova upravljanja. Strategija održivog tartufarstva može, npr., poslužiti i kao temelj budućih projekata financiranih iz Europskih fondova, pri čemu će usklađenost projekta sa strategijom donijeti više bodova prilikom evaluacije.

Koji se dokumenti na županijskoj/regionalnoj razini dotiču upravljanja nedrvnim šumskim proizvodima (akcijski planovi, pravilnici javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode, planovi upravljanja državnim/privatnim zemljištima, itd.)?

7. STRATEŠKI CILJ: Edukacija

Budući da je održivo tartufarstvo relativno nova tematika na području Varaždinske županije, uspješna primjena svih aspekata gospodarenja tartufima polazi od edukacije. U ovome dijelu opravdava se potreba za edukacijom zainteresiranih dionika uz prijedlog načina edukacije, dok će sam odabir načina edukacije i sadržaj edukativnih materijala biti prepušten organizatorima edukacije.

    7.1. Osnivanje edukacijskih centara

Edukacijski centri mogu sadržavati prostorije za sastanke/edukaciju, dvorane za organizaciju izložbe gljiva ili druge kulturno-umjetničke manifestacije, mogu biti opremljeni kuhinjom i/ili restoranom za edukaciju gastro djelatnika ili degustaciju jela na bazi gljiva, mogu imati i laboratorije/prostorije opremljene mikroskopima za analizu i identifikaciju gljiva, pa čak i smještajne prostore ograničenog kapaciteta. Edukacijski centri služe, osim za potrebe edukacije lokalnih dionika i kao podrška znanstveno-istraživačkom aspektu mikoturizma.

Edukacijski centri u smislu ove Strategije predstavljaju infrasturkturu koja će omogućiti provođenje edukacije. Način izvođenja edukacije i njen sadržaj tematika je organizatora edukacije.

Koje su još moguće primjene edukacijskih centara?

KOMENTAR:

Obavezno navesti korištenje edukacijskih centara od strane školske djece.

   7.2. Edukacija šumovlasnika

Šume šumovlasnika (privatne šume) često služe samo kao izvor ogrjevnog drva. Njima se gospodari u skladu sa šumsko-gospodarskim planovima šuma šumoposjednika. Cilj edukacije šumovlasnika jest dobivanje optimuma proizvodnje glavnih i sporednih šumskih proizvoda, odnosno gospodarenje šumom na način koji će pogodovati i proizvodnji svih nedrvnih šumskih proizvoda (gljive i tartufi, bobičasto i orašasto voće, ljekovito i aromatično bilje, divljač). Edukacija šumovlasnika može biti organizirana kroz seminare/radionice u organizaciji savjetodavnih službi, znanstveno-istraživačkih institucija, ne-vladinih organizacija, privatnog sektora.

Koje aspekte edukacije od dolje navedenih smatrate nužnim:

a) Gospodarenje šumom u svrhu pridobivanja drvne mase na održiv način,

b) Gospodarenje šumom na način da se postigne optimum proizvodnje drva i nedrvnih proizvoda,

c) Gospodarenje šumom uz postizanje optimuma proizvodnje gljiva/tartufa,

d) Gospodarenje šumom uz poticanje pojedinih općekorisnih funkcija šuma (zdravstvena, rekreacijska, zaštitna uloga, itd.)

e) Sve od navedenog.

   7.3. Edukacija poljoprivrednika

Napuštanje klasične poljoprivredne proizvodnje i podizanje plantaža tartufa na tim istim poljoprivrednim površinama se u zemljama sa dugogodišnjom tradicijom plantažnog uzgoja tartufa pokazala profitabilnijom od klasične poljoprivrede. Poljoprivrednici koji su uzgajali kukuruz ili pšenicu izjavljuju da se prelaskom na plantaže tartufa smanjio obim rada i povećala zarada. Naravno, poljoprivredne je parcele potrebno pripremiti za podizanje plantaža, ovisno o kulturi koja je prije bila uzgajana. Edukacija mora ponuditi odgovore vezane uz način prelaska sa klasične poljoprivredne proizvodnje na plantažni uzgoj tartufa. Edukaciju mogu provoditi savjetodavne službe, znanstveno-istraživačke institucije, ne-vladine organizacije, privatni sektor.

Da li je kod edukacije poljoprivrednika bitnije organizirati seminare / usmena predavanja ili je važnije izdati priručnik koji će sadržavati jasne upute prelaska sa poljoprivredne proizvodnje na plantažni uzgoj tartufa?

   7.4. Edukacija uzgajivača i trenera pasa

Razvojem tartufarstva kao privredne grane, javlja se i potreba za nabavkom tartufarskih pasa. Kao dodatak ekonomskim aktivnostima, te održivosti privredne grane na regionalnoj/nacionalnoj razini, u strategiji mora biti ponuđena i mogućnosti edukacije lokalnog stanovništva kako postati uzgajivač i/ili trener pasa. Osim prijedloga edukacijskih aktivnosti, treba navesti i preduvjete za registracijom/dobivanjem licence uzgajivača/trenera pasa.

KOMENTAR:

Edukacija tartufara za rad s psima ne treba biti obavezna.

Analizirati i usporediti odredbe Zakona o lovstvu vezane uz kinologiju.

8. STRATEŠKI CILJ: Očuvanje i povećanje proizvodnosti prirodnih staništa tartufa

Očuvanje staništa i njegove bioraznolikosti od iznimne je važnosti za proizvodnju tartufa u prirodnim staništima. Tartufi su ektomikorizne gljive čiji rast i razvoj može biti ugrožen sječom stabala prekomjernog ili nedovoljnog obima, stresom na tlo, ali i promjenom klimatskih uvjeta. Na promjenu klime ne možemo direktno utjecati, ali možemo pozornost usmjeriti na primjenu adekvatnih šumsko-gospodarskih zahvata.

   8.1. Istraživanja i inventarizacija šuma

Inventarizacija šuma služi kao baza podataka o prirodnim šumskim staništima na kojima možemo očekivati prinos tartufa i na kojima  je potrebno posvetiti posebnu pažnju prilikom gospodarenja.

   8.2. Motrenje promjena u prirodnim staništima

Promjene životnih uvjeta u prirodnim staništima indikator su nastanka ili nestanka ravnoteže u ekosustavu. One mogu biti pozitivne ili negativne – u svakom slučaju, monitoring tih promjena je nužan kako bi mogli pravovremeno potpomognuti pozitivne procese promjene ili pak spriječiti negativne.

   8.3. Prilagodba šumsko-gospodarskih zahvata

Čest je slučaj u kojima se pojedini šumsko-gospodarski zahvati negativno odražavaju na proizvodnju podzemnih gljiva, bilo da je to upotreba teške mehanizacije koja vrši prevelik stres na tlo stvaranjem brazdi ili kolotraga ili se radi o šumama zaštitnog karaktera u kojima se ne ostvaruje profit na drvnoj masi, niti se posvećuje pažnja u korištenju drugih resursa koji mogu djelomično ili u potpunosti nadoknaditi gubitak profita. Ovo poglavlje analizira moguću promjenu dosadašnjih planova gospodarenja, ali i primjena novih tehnika i tehnologija (npr. upotreba žičara s tri kabla koja ne ovise o gravitaciji i koja mogu horizontalno izvlačiti trupce iz sastojine bez dodatnog stresa na tlo).

       8.3.1. Gospodarenje šumama
       8.3.2. Očuvanje proizvodnosti šumskog tla
       8.3.3. Nove tehnike i tehnologije

Postoje li dodatne metode kojima možemo očuvati proizvodnost prirodnih staništa, a koje nisu spomenute u ovom poglavlju?

9. STRATEŠKI CILJ: Osnivanje plantaža tartufa

Plantaže tartufa izrazito su osjetljive. Za razliku od poljoprivrednih kultura, prvi prinosi na plantaži tartufa mogu se očekivati tek nakon dužeg vremenskog perioda (5 godina). U periodu od osnivanja plantaže do prvih prinosa, ali i nakon prvih prinosa, dovoljna je manja greška da prinos tartufa izostane. Kako bi rizik sveli na minimum, potrebna je proizvodnja certificiranih sadnica u kontroliranim uvjetima, tržište sadnica koje će skratiti vrijeme transporta sadnice, savjetodavne usluge stručnjaka prilikom podizanja plantaže i kontrole micelija na godišnjoj razini (ili nekoliko puta godišnje). Isplativost plantaža postiže se tek nakon 10 godina, pa su i poticaji za podizanje plantaža tartufa vrlo važan segment.

   9.1. Razvoj laboratorija za inokulaciju sadnica/rasadnika mikoriziranih sadnica

Inokulacija sadnica vrši se u strogo kontroliranim, sterilnim uvjetima. Laboratoriji za proizvodnju sadnica u sklopu rasadničarske proizvodnje povećavaju uspjeh inokulacije. Prilikom odabira vrsta drveća i vrsta tartufa, posebnu je pažnju potrebno posvetiti lokalnim provenijencijama područja gdje će plantaža nastati. Laboratoriji služe i za analizu tla, ali i za praćenje razvoja micelija; svake se godine uzima uzorak korijena i mikroskopski prati razvoj micelija te se pravovremeno identificira pojava nepoželjnog micelija drugih gljiva.

   9.2. Razvoj tržišta inokuliranih sadnica

Tržište inokuliranih sadnica koje će podmirivati lokalne, regionalne, nacionalne ili međunarodne potrebe predstavlja dodatnu ekonomsku aktivnost područja. Potrebno je razviti stroga trgovinska pravila ili primijeniti postojeća pravila (certifikacija bilja, potvrda provenijencije, izdavanje garancija i sl.).

   9.3. Savjetodavne usluge pri podizanju plantaža tartufa

Sama edukacija korisnika prilikom podizanja plantaža ponekad nije dovoljna zbog nedostatka predznanja. Za neke su segmente potrebne usluge stručnjaka s vrlo specifičnim znanjem – tumačenje analize tla, sprječavanje narušavanja ravnoteže hranjiva, identifikacija micelija i sl. Objavljivanjem registra savjetnika ili tvrtki/institucija koje pružaju te specifične savjetodavne usluge, pruža se podrška podizanju plantaža i sprječavanju negativnih zahvata.

   9.4. Poticaji za podizanje plantaža tartufa

Prema klasifikaciji ekonomskih djelatnosti Europske unije (NACE, Eurostat), proizvodnja i sabiranje gljiva i tartufa predstavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Na državnoj razini postoji Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske koja potiče razne segmente primarne poljoprivredne proizvodnje. Nažalost, plantažni uzgoj tartufa nije definiran u toj strategiji, zbog čega je potrebno napraviti usklađenje odredbi Europske komisije, Zakona o poljoprivredi i Zakona o šumama.

Koji su poticaji na regionalnoj/županijskoj razini dostupni poljoprivrednicima u smislu poticanja podizanja višegodišnjih nasada i diversifikacije poljoprivredne proizvodnje?

10. STRATEŠKI CILJ: Razvoj tržišta tartufa

Organizirano tržište tartufa od iznimne je važnosti u svrhu suzbijanja crnog tržišta. Organizacijom tržišta reguliraju se standardne otkupne cijene (s obzirom na ponudu/potražnju), uz minimalni profit (djelovanje slično neprofitnim organizacijama). Tržište tartufa može biti sačinjeno od otkupnih stanica, pogona za preradu, burza tartufa ili prodajnih mjesta (maloprodaja i veleprodaja). Tartufe mogu prodavati komercijalni tartufari direktno kupcu ili putem udruga/zadruga.

   10.1. Otkupne stanice

U slučaju da komercijalni tartufar ne može ili ne želi prodati svoju robu direktno kupcu, može je ponuditi otkupnoj stanici. Otkupne stanice otkupljuju sirovu (neprerađenu robu), procjenjuju njenu kvalitetu, nude najbolju moguću cijenu uz minimalni profit, te robu plasiraju dalje na tržište kao neprerađenu ili je prosljeđuju u pogon za preradu.

   10.2. Pogoni za preradu gljiva i tartufa

Pogoni za preradu gljiva i tartufa robu dobivaju od otkupnih stanica ili direktno od gljivara/tartufara. Proizvođač može biti udruga gljivara/tartufara, tvrtka ili obrt (ili drugi oblik pravne osobe), ali i fizička osoba. Dakle, pogon za preradu u lancu vrijednosti zauzima poziciju prerađivača. Prerada se vrši uz novčanu naknadu (minimalnu). Osnivanjem pogona za preradu smanjuje se potreba za nabavkom individualne opreme za preradu od strane svakog pojedinog gljivara/tartufara. Pogon za preradu može djelovati unutar otkupne stanice.

   10.3. Burza tartufa

U zemljama razvijenog tartufarstva burza tartufa često ima festivalski karakter. Popraćena je kulturno-umjetničkim programom, ali i festivalskim/sajmišnim načinom prodaje drugih proizvoda lokalnih OPG-ova, no o tome će biti više riječu u poglavljima koja se bave marketingom i mikoturizmom. Burze (aukcije) tartufa mogu biti organizirane za veleprodaju ili maloprodaju, na lokalnim tržnicama ili otkupnim stanicama. Burze tartufa služe sljedećem: kao pomoć komercijalnim tartufarima prilikom plasmana robe i u svrhu standardiziranja otkupnih cijena tartufa kako bi se suzbilo crno tržište.

   10.4. Osnivanje udruga/zadruga

U cilju zajedničkog nastupa na tržištu ili poticanja brenda, tartufari se mogu udružiti u udrugu ili osnovati zadrugu. Proizvode plasiraju zajednički na tržište, što je posebno zanimljivo prilikom izvoza u većim količinama.

KOMENTAR:

Trebalo bi usuglasiti osnivanje udruga tartufara (jedna udruga za područje cijele županije) te ih povezati sa udrugama šumoposjednika.

11. STRATEŠKI CILJ: Marketing

   11.1. Brendiranje područja

Varaždinska je županija iznimno popularna zbog svojih prirodnih i povijesno-kulturnih obilježja. Strateškim marketingom potrebno je izdiferencirati županiju i kao tartufarsku regiju. Mnogi ne znaju da tartufi ne rastu samo u Istri. Na temelju preliminarnih istraživanja dokazano je da definiranje Varaždinske županije kao tartufarske regije ima ogroman potencijal.

KOMENTAR:

Sukladno Brand identitetu turizma Varaždinske Županije, neke od sastavnica istoga su i ukusna hrana izvornog porijekla, zatim lijep prirodni krajolik i brojne prilike za sportske aktivnosti, u čemu je promocija tartufa svakako jedna od 5 top namirnica.

   11.2. Brendiranje tartufa

Zaštita podrijetla tartufa ima svoje prednosti: suzbijanje prometa tartufima iz drugih zemalja i suzbijanje crnog tržišta. Promet tartufima iz drugih zemalja nije negativan dok god se ne provodi u svrhu prodaje tartufa stranog podrijetla pod krinkom lokalnog tartufa. Zaštitom podrijetla postiže se i veća popularnost proizvoda. Takvo je brendiranje iznimno zahtjevan proces, a prvi preduvjeti su dokazati da tartufa ima u izobilju, da postoje i tartufari, ali i da su plantaže razvijene. Zbog tih je razloga potrebno poticati daljnja istraživanja, prodaju dozvola, prijavu sakupljenih količina, podizanje plantaža. Dugotrajan je to proces koji će se moći početi provoditi tek ako su svi ostali strateški ciljevi zadovoljeni.

KOMENTAR:

Certifikati i potvrde daju dodanu vrijednost proizvodima i olakšavaju odabir kod kupovine. Taj resurs je svakako izniman kod marketinške aktivnosti. Ukoliko se radi o nasadima obzirom na svoje specifičnosti svakako će biti bio- i eko-proizvod i kao takav će lako biti certificiran.

Postoje li još neke odrednice marketinga koje je bitno spomenuti u kontekstu promocije tartufa i tartufarstva?

12. STRATEŠKI CILJ: Razvoj turističkog sektora / razvoj mikoturizma

Tartufarstvo kao privredna grana ima značajan utjecaj na turizam. Bilo da se radi o dnevnim, vikend ili tjednim posjetima domaćih i stranih gostiju, one mogu trajati kroz cijelu godinu. Mikoturizam je turizam baziran na gljivama: može imati edukativno-znanstveni, rekreacijski, zdravstveni ili gastronomski karakter. Može biti inkorporiran i u postojeću turističku ponudu (npr. cikloturizam). Turističke se aktivnosti mogu odvijati u prirodnim staništima (npr. vođene ture) ili u plantažama (edukacija). Ciljanim posjetama ostvaruje se prihod i u smještajnim objektima, ali i od prodaje dozvola za sakupljanje gljiva/tartufa. U ovome će poglavlju biti opisani preduvjeti za uspješan razvoj turizma: smještaj, gastronomija, edukativni/znanstveni turizam, rekreacija (zdravstveni turizam) i festivali. Mikoturizam je iznimno ovisan o razvoju svih srateških ciljeva definiranih ovom Strategijom.

Razvoj mikoturizma biti će usklađen sa Strategijom razvoja turizma Varaždinske županije.

KOMENTAR:

Temelji za razvoj mikoturizma usklađeni sa Strategijom razvoja turizma Varaždinske županije su:

  1. Ljubaznost lokalnog stanovništva
  2. Miran / smiren život
  3. Domaće pripremljena, ukusna hrana
  4. Lijep prirodni krajolik, brojne prilike za sportske aktivnosti
  5. Bogata kulturna baština, pristupačna za razgledavanje i uživanje

   12.1. Smještaj

   12.2. Gastronomija

   12.3. Edukativni / Znanstveni turizam

   12.4. Rekreacija

KOMENTAR:

Uvrstiti razvoj avanturističkog i pustolovnog turizma.

   12.5. Festivali

Postoje li još neke sastavnice turističke ponude koje nisu predviđene ovim poglavljem?

13. STRATEŠKI CILJ: Suradnja

Prilikom razvoja nove ekonomske aktivnosti područja, suradnja u svrhu prijenosa znanja i iskustva je od iznimne važnosti. Suradnjom ne prenosimo samo znanje, već i promoviramo područje. Suradnja se može ostvariti na nacionalnoj razini (npr. sa Istarskom županijom gdje je tartufarstvo relativno razvijeno, pa i sa drugim županijama koje svoje aktivnosti tek započinju), sa znanstveno-istraživačkim institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini (u svrhu donošenja odluka temeljenih na znanosti, istraživanja novih metoda), ali i s drugim zemljama u svrhu promocije gospodarstva i turizma područja.

   13.1. Suradnja s drugim općinama, gradovima i županijama

   13.2. Suradnja sa znanstveno-istraživačkim institucijama

       13.2.1. Poticanje znanstveno-istraživačkih projekata
       13.2.2. Istraživanje novih metoda
       13.2.3. Prilagodba strateških dokumenata temeljem znanstveno-istraživačkih rezultata
       13.2.4. Suradnja s međunarodnim visokoškolskim ustanovama

   13.3. Suradnja s tvrtkama/ustanovama za gospodarenje šumama i zaštićenim područjima prirode

   13.4. Suradnja s kinološkim savezom, kinološkim udrugama i klubovima te udrugama gljivara

   13.5. Međunarodna suradnja

Koji oblik suradnje nije pokriven ovim prijedlozima?

KOMENTAR:

Suradnja s Hrvatskim lovačkim savezom, lovačkim društvima, udrugama privatnih šumovlasnika, HSUPŠ, Ministarstvom poljoprivrede.