Tema intervjua je bila komunikacija i između šumara i građana te percepcija građana o šumarstvu i šumarskim radovima. U kontekstu percepcije šuma i drugih zelenih površina dr.sc. Krajter Ostoić govorila je i o rezultatima fokus grupa sa građanima Zagreba koji su održani 2019. godine. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Unaprjeđenje planiranja i gospodarenja zelenom infrastrukturom kroz participativno mapiranje kulturnih usluga ekosustava“ (CULTUR-ES) i u njemu su sudjelovala 94 ispitanika iz svih gradskih četvrti. Važnost ovog istraživanja je da se prvi put na razini cijeloga grada provodi istraživanje percepcije i korištenja zelenih površina, uključujući i negativne percepcije, a prikupili smo i prijedloge za poboljšanje postojećih ili osnivanje novih zelenih površina.“, rekla je dr.sc. Krajter Ostoić. Također je naglasila da bi u idealnom slučaju „planiranje i gospodarenje uvijek trebalo biti i na temelju informacija prikupljenih od građana, kao stvarnih ili potencijalnih korisnika prostora. To sada nije slučaj i vjerojatno je jedan od čimbenika koji doprinosi negativnoj percepciji rada šumara i komunalnih službi koja je prisutna kod dijela građana. Kako dizajnirati park kad ne znamo tko su njegovi budući korisnici ni koje su njihove potrebe? A ne postoji obveza da se takve informacije prikupe”. I na kraju poručila, “umjesto da bježimo od komunikacije, trebamo je prigrliti sa svim onim što ona nosi. I uvijek imati na umu da većina ljudi nije zlonamjerna, već istinski zabrinuta za stanje naših šuma. Uz postojeći program šumarske pedagogije, ozbiljniji razvoj urbanog šumarstva koji nam tek predstoji, i to njegove društvene komponente, vidim kao jedan od načina da se unaprijedi komunikacija s građanima.“
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.
