U utorak, 17. ožujka 2026. godine, u multimedijalnoj dvorani palače Herzer, Grad Varaždin organizirao je panel raspravu s građanima posvećenu regeneraciji dijela Dravske park šume koja se provodi u sklopu projekta InterACT Green sufinanciranog iz Europske urbane inicijative.
U panel raspravi sudjelovali su predstavnici projektnih partnera – Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatskih šuma, Javne ustanove „Priroda Varaždinske županije“ te Grada Varaždina kao nositelja projekta.
Ispred Hrvatskog šumarskog instituta svoje prezentacije održali su dr.sc. Krunoslav Indir, dipl.ing.šum. i Ivana Antolović Smoljan, mag.ing.prosp.arch.
U uvodnom dijelu okupljenima se obratila Slađana Miočić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Grada Varaždina, istaknuvši važnost uključivanja javnosti u procese koji se tiču upravljanja prirodnim resursima. Pregled razina zaštite Dravske šume dala je predstavnica Javne ustanove Sanja Kopjar, koja se osvrnula i na česte primjedbe građana vezano za stanje šume.
Uslijedila je prezentacije Ivane Antolović Smoljan pod nazivom ‘Regeneracija Dravske park šume u sklopu projekta InterAct Green – širi kontekst’ gdje su prikazane glavne aktivnosti Instituta koje se provode u svrhu ostvarivanja specifičnog cilja projekta, a to je Regeneracija šumskog ekosustava. Naglašeno je kako će se za vrijeme trajanja projekta obnoviti ukupno 7% površine Dravske park šume, odnosno nešto više od šest hektara, a riječ je o strateški odabranim površinama koje imaju velik utjecaj na ukupno stanje šumskog ekosustava. Cilj zahvata nije pretvaranje šume u uređeni park, nego očuvanje ravnoteže između prirodnih procesa, zaštite bioraznolikosti i sigurnosti posjetitelja. Budući da je riječ o prostoru koji građani intenzivno koriste za šetnju, rekreaciju i boravak u prirodi, nužno je odgovorno upravljati dijelovima šume u kojima prirodna obnova više nije dovoljna bez stručne intervencije.
Tijekom svog izlaganja pod nazivom ‘Pregled prve faze regeneracije Dravske park šume’, dr.sc. Krunoslav Indir pojasnio je da se aktivnosti regeneracije provode zato što su stručne analize pokazale nepovoljno zdravstveno stanje dijela šume te degradaciju staništa na pojedinim lokacijama. Kao glavni razlozi navedeni su starenje i prirodno odumiranje stabala, klimatske promjene, promjena stanišnih uvjeta, bolesti i štetnici, širenje invazivnih vrsta drveća te izostanak prirodne obnove na određenim dijelovima šume. Tijekom 2025. godine proveden je odabir stabala za sječu u suradnji s Hrvatskim šumama, pri čemu je čak 93% doznačenih stabala obuhvaćalo invazivne i neperspektivne vrste poput crnog oraha, eurameričkih topola, pajasena, negundovca, bagrema i smreke. Autohtone vrste, poput bijele i crne topole, hrasta lužnjaka i običnog graba, u pravilu su očuvane, osim pojedinačnih slučajeva gdje su predstavljale sigurnosni rizik ili su bile teško oštećene. Svi zahvati provedeni su uz propisane dozvole i mjere zaštite prirode, uključujući očuvanje habitatnih stabala, gdje je dodatno izdvojeno njih 15. Naglašeno je kako je proces obnove Dravske šume dugotrajan, ali samo pravovremenim radovima možemo osigurati zdravu šumu za buduće naraštaje.
Damir Felak, dipl.ing.šum. predstavnik Hrvatskih šuma pojasnio je kako je sljedeća faza radova planirana za jesen, kada će se provoditi priprema staništa i sadnja oko 20.000 sadnica autohtonih vrsta na površinama gdje je obavljena sječa. U proljeće 2027. godine predviđeni su radovi njege, koji uključuju zaštitu mladih biljaka i praćenje njihova rasta, što je ključno za uspješan nastavak regeneracije.
Nakon izlaganja uslijedila je otvorena rasprava gdje su svi prisutni stručnjaci odgovarali na pitanja građana.
