Dana 18. veljače 2026. godine u posjet Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarsko došli su mr.sc. Tanja Radić Lakoš, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) s timom iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode kao i dipl. ing. Joško Radanović, predsjednik uprave poduzeća “Hrvatske šume”d.o.o. (HŠ) sa svojim suradnicima iz Direkcije poduzeća.
Tema sastanka bila je monitoring stanja šumskih ekosustava u RH te mogućnosti njegovog unaprijeđenja.
Uvodni dio uz pozdravne govore ravnateljice Hrvatskog šumarskog instituta (HŠI) dr.sc. Sanje Perić, državne tajnice mr.sc. Tanja Radić Lakoš i predsjednik uprave dipl. ing. Joška Radanovića obuhvatio je i tri prezentacije znanstvenika HŠI. U sklopu posjeta obišli su se neki od laboratorija kojima raspolaže Hrvatski šumarski institut (entomološki laboratorij, laboratorij za kulturu tkiva), pokusno polje inokuliranih sadnica različitih vrsta šumskog drveća sa crnim tartufima osnovano u okviru projekta “Razvoj metoda mikorizacije šumskih sadnica, poticanje zelene ekonomije te povećanje stabilnosti šumskih ekosustava“ FZOEU kao i tri istraživačke plohe na području Uprave šuma podružnice Karlovac, Šumarija Jastrebarsko.
Prvo stajalište bilo je u GJ Jastrebarski lugovi, Odjel/odsjek 37a u kojem se nalazi Stanica za praćenje kruženja ugljika. Smještena je u 50 godina staroj sastojini hrasta lužnjaka i predstavlja jedinstvenu istraživačku infrastrukturu takve vrste na području jugoistočne Europe (https://www.sumins.hr/projekti/modflux/). O Stanici je govorio dr.sc. Hrvoje Marjanović. To je suvremena znanstvena postaja koja omogućuje kontinuirano praćenje izmjene CO2 i vodene pare između atmosfere i šumskog ekosustava. Podaci se prikupljaju još od rujna 2007. godine, primjenom metode kovarijance turbulentnih zračnih vrtloga (engl. eddy covariance). Na taj se način u stvarnom vremenu prati „disanje“ šume, odnosno tokovi CO2 u polusatnim intervalima, čime se dobiva izravan uvid u ulogu šuma u uklanjanju CO2 iz atmosfere i ublažavanju klimatskih promjena. Uz navedeno, provodi se i niz popratnih meteoroloških mjerenja (temperatura i relativna vlaga zraka, temperatura tla, vlažnost tla, ukupno sunčevo zračenje, oborine), kao i praćenje prirasta stabala na trajnim plohama u neposrednoj blizini stanice.
Zatim se obišla najstarija sastojina hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu (180 g. starosti) u Odjel/odsjeku 37b. Ona je zaštićena kao objekt za znanstvena istraživanja. Riječ je o iznimno vrijednom šumskom ekosustavu u kojem je uspostavljena trajna istraživačka ploha u okviru pokusa kronosekvence (niza sastojina u svim razvojnim stadijima). Na tim se plohama sustavno prati razvoj sastojine kroz vrijeme te dinamika ugljika u ključnim sastavnicama ekosustava, uključujući biomasu, mrtvo drvo, listinac i tlo, čime se osiguravaju znanstveno utemeljene podloge za donošenje politika održivog gospodarenja šumama i klimatske neutralnosti.
Obišla se i ploha intenzivnog motrenja broj 110, jedna od sedam ploha ICP Forests Razine II u Hrvatskoj, uz stručno vođenje dr. sc. Nenada Potočića i dr. sc. Ivana Seletkovića. Sudionici su upoznati s različitim mjernim uređajima i opremom za motrenje koja pokriva sve segmente šumskog ekosustava (zrak, vodu, tlo, biljni materijal, meteorološke prilike, vegetaciju, kao i kruženje tvari u ekosustavu). Prezentirani su također uređaji za near-real time praćenje prirasta stabala u ovisnosti o dostupnoj vlazi tla čija je nabavka i instaliranje financirano putem Europskog šumarskog instituta (EFI) i projekta FORWARDS (Horizon Europe), a čime je ova ploha postala dio ForestWard Observatory, mreže za praćenje utjecaja klimatskih promjena na šume.
Rasprava je obuhvatila teme povezane sa dobivenim informacijama na terenskim lokacijama, te se proširila na ostalu problematiku kojom se bavi HŠI (zaštita šuma, uređivanje šuma, uzgajanje šuma, genetika i oplemenjivanje šumskog drvrća).
Na kraju su sudionici sastanka zaključili da postoji dugi niz godina uspješna suradnja između svih institucija. Zbog preuzetih obveza RH u izvješćivanju o stanju šumskih ekosustava postoji potreba proširenja njihovog monitoringa. Predstavnici svih institucija izrazili su pozitivan stav prema uključivanju parametara koji će omogućiti kvalitetnije sagledavanje trenutnog stanja šumskih ekosustava, primjenu novih metodologija npr. potencijala daljinskih istraživanja za praćenje različitih vrsta stresa na šumske ekosustave, mogućnost pojavnosti štetnika i bolesti, poboljšanje infrastrukture za praćenje kruženja ugljika…. kao i izrade različitih predikcijskih modela.
