Urbane šume i ostalo gradsko zelenilo (parkovi, drvoredi) pružaju višestruke opće koristi za populaciju u urbanim sredinama, poput pročišćavanja zraka, procjeđivanja vode nakon obilnih padalina, očuvanje bioraznolikosti, manja potrošnja energije za grijanje i hlađenje u objektima okruženim drvećem, utjecaj na mikroklimu i doprinos prilagodbi klimatskim promjenama u urbanim sredinama, pružanje mjesta za rekreaciju i druženje, ljepota krajobraza (estetska uloga), utjecaj na cijenu nekretnina i slično. U novije vrijeme i u Hrvatskoj i u Sloveniji raste svijest o potrebi za povećanjem kvalitete života u urbanim sredinama, te se urbano šumarstvo uvelo kao disciplina i u šumarsko visoko obrazovanje. Međutim, naglasak je do sad uglavnom na arborikulturi, odnosno tehničkim aspektima održavanja drveća u gradovima (npr. procjena zdravstvenog stanja stabala, pravilno orezivanje stabala, procjena i povećanje stabilnosti stabala i slično). Pri tome su društveni aspekti zanemareni, iako urbano šumarstvo još više od klasičnog šumarstva podrazumijeva komunikaciju s drugim akterima, uključujući i građanstvo. Potrebno je i razumijevanje potreba građana kao korisnika urbanih šuma u smislu načina na koji koriste urbane šume, njihovih preferencija vezanih za strukturu urbanih šuma i pruženi sadržaj (infrastrukturu) te koliko građani cijene i vrednuju koristi od urbanih šuma. S druge strane potrebno nam je i razumijevanje kako javne politike utječu na urbane šume i kako ih možemo poboljšati, koji modeli upravljanja (engl. governance) urbanim šumama su prihvatljivi te kako uključiti građanstvo u participativne procese kako bi kreirali društveno inkluzivne javne prostore, u ovom slučaju urbane šume i ostalo gradsko zelenilo. I u znanstvenom smislu istraživanje ovih društvenih aspekata urbanog šumarstva u obje zemlje je tek na početku te se u ovom projektu želi staviti naglasak upravo na društvene aspekte i ojačati suradnja dvaju nacionalnih šumarskih instituta na tom području. Neki od društvenih aspekata poput istraživanja javnih politika i modela upravljanja su u znanstvenoistraživačkom smislu slabo pokriveni i na globalnoj razini.

Ciljevi projekta:

1) analizirati dosadašnji znanstvenoistraživački rad iz urbanog šumarstva u Hrvatskoj i Sloveniji u smislu prevladavajućih istraživačkih tema te identificirati istraživačke potrebe vezano za društvene aspekte urbanog šumarstva;

2) analizirati potencijalne natječaje za prijavu zajedničkog projekta s naglaskom na programe OBZOR 2020 i INTERREG na neku od tema koje su identificirane kao nedostajuće ili nedovoljno istražene, a koje se uklapaju u dosadašnji djelokrug sudionika ovog projekta;

3) prijaviti barem jedan zajednički projekt na neku od tema koje su identificirane kao nedostajuće ili nedovoljno istražene s naglaskom na programe OBZOR 2020 i INTERREG.

Očekivani rezultati i postignuća:

• Identificirane zajedničke znanstvenoistraživačke potrebe (u nacionalnom i institucijskom smislu) u području društvenih aspekata urbanog šumarstva te kreiranje istraživačkog programa (engl. research agenda);
• Prijavljen barem jedan znanstveni rad u časopisu s visokim čimbenikom odjeka;
• Analizirani potencijalni natječaji za prijavu zajedničkog projekta s naglaskom na programe OBZOR 2020 i INTERREG;
• Prijavljen barem jedan zajednički projekt s naglaskom na programe OBZOR 2020 i INTERREG.