Utjecaj klimatskih promjena na šumske ekosustave je sve izraženiji, a uzročno posljedična povezanost sa raznim biotskim i abiotskim pritiscima u budućnosti će se, izravno ili neizravno, pojačavati. Promjene će se reflektirati posebice u nizinskim šumama hrasta lužnjaka, između ostaloga kroz otežanu prirodnu obnovu. Moguće rješenje idu u smjeru iznalaženja i poduzimanja znanstveno-stručnih istraživanja/mjera za ublažavanje posljedica ovodobnih ekološko-klimatskih promjena. Najvažnija mjera prilagodbe na promijenjene stanišne i ekološke uvjete su pravovremeni i adekvatni šumskouzgojni radovi, njege sastojine čišćenjem i prve prorede. Postoje indicije da ograničeni razvoj krošnje negativno djeluje na vitalitet stabla i njegovu otpornost te na napade patogenih organizama. Takvim je stablima zbog iscrpljenih rezervnih tvari značajno smanjena mogućnost prilagodbe na pogoršanje stanišnih uvjeta. Da bi se povećala vrijednost stabala preporučuju rani početak provođenja pozitivne selekcije u mladim hrastovim sastojinama. Stimulacijom razvoja krošnje potiče se i razvoj korijenovog sustava, odnosno stabla većih krošanja imaju i veći korijenov sustav time i veću mogućnost prilagodbe na stanišne i klimatske promjene. Istraživanja daju naglasak na ulogu strukture sastojine i položaja pojedinačnog stabla u sastojini te važnosti pravovremene njege najmlađih sastojina hrasta lužnjaka na trajnim pokusnim plohama. Projekt se temelji na višegodišnjim istraživanjima ove problematike i nastavak je prijašnjega projekta: Znanstvena istraživanja na pokusnim plohama na području UŠP Vinkovci (2019.-2022., voditelj, dr. sc. Tomislav Dubravac).

Cilj istraživanja: Cilj je istraživanja istražiti utjecaj različitih intenziteta šumsko uzgojnih radova u mladim sastojinama hrasta lužnjaka najranije dobi (prvoga dobnoga razreda) na rast i razvoj sastojina hrasta lužnjaka kroz višegodišnji trajni monitoring/izmjere. Postavljena su sljedeća istraživačka pitanja: (i) kako različiti intenziteti zahvata u ranoj fazi razvoja sastojina hrasta lužnjaka utječu na strukturu, rast i razvoj stabala,  (ii) koji intenziteti zahvata povoljno utječu na rast, razvoj krošanja i kvalitetu debla, te (iii) postoji li potreba revidiranja postojećih intenziteta zahvata koji se trenutno provode. Cilj je istraživanja, uzevši u obzir i nešto ranija istraživanja iste problematike, u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na gredi (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971.) te u čistim sastojinama hrasta lužnjaka u nizi, zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elatae–Quercetum roboris Horv. 1938) nastaviti praćenje rasta i razvoja mladih sastojina hrasta lužnjaka. Tijekom dosadašnjih sustavnih istraživanja stvorena je bogata baza podataka koja će se nastavkom ovih istraživanja dodatno popuniti i biti podloga za reprezentativnu analizu u budućnosti.

Metoda istraživanja: Istraživanja će se obavljati na području UŠP Vinkovci (šumarije Vinkovci i Lipovac) u mladim sastojinama hrasta lužnjaka prvoga dobnoga razreda, primarno na dvije razine, dvije šumske zajednice: i). u zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba na gredi, Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić et Rauš, 1938., plohe postavljene u šumariji Vinkovci, GJ Kunjevci, te ii). u zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba u nizi, Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938., plohe postavljene u šumariji Lipovac, u GJ Narače i Topolovac. Istraživanja/izmjere će se obavljati na ukupno 16 stalnih pokusnih ploha. Na istima će se pratiti razvoj stabala hrasta lužnjaka s obzirom na različite intenzitete uzgojnih radova u najranijoj životnoj dobi sastojine (I. dobni razred). Na svakoj pokusnoj plohi trajno je obilježeno po 30 modalnih stabala hrasta lužnjaka (budućih nositelja proizvodnje), odabirom na temelju dva kriterija: fenotipskom i prostornom.

Nastavkom istraživanja morfoloških karakteristika mladih lužnjakovih sastojina, periodičnim izmjerama, te monitoringom projekta, kroz duži vremenski interval, očekuju se nove spozanje u cilju prilagodbe/adaptabilnosti na klimastke promjene. Značaj ovih istraživanja ponajprije će koristit uzgajivačima kod donošenja odluke o vremenu, načinu i intenzitetu uzgojnih zahvata.