Šume i šumski ekosustavi unutar NP „Krka“ ne obuhvaćaju velike površine, ali su izuzetno važne za ukupan doživljaj krajobraza na području oštrog kontrasta ljutog krša, riječnih tokova i mora. Glavno obilježje šumama, na području NP “Krka”, daju tri šumska ekosustava/zajednice: i). mješovita šuma crnike i crnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić/1956/1958); ii). mješovita šuma medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939), iii). šuma crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum). Obzirom na područje raspostranjenosti šume obuhvaćaju dio eumediterana i dio submediterana. Temeljna vrste drveća eumediteranskog dijela su autohtona (zavičajna) vrsta hrast crnika (Quercus ilex L.), a submediteranskoga hrast medunac (Quercus pubescens Willd.). Temeljne vrste četinjača su alepski bor (Pinus halepensis Mill.) u području eumediterana te crni bor (Pinus nigra Arn.) u području submediterana. Obzirom na sve veće pritiske (biotske i abiotske) i sve izraženiji utjecaj klimatskih promjena, s ciljem opstojnosti šumskih ekosustava mješovitih autohtonih vrsta drveća, očuvanja i povećanja biološke raznolikosti NP Krka, potrebne su sljedeće aktivnosti: Trajno praćenje/monitoring šumskih ekosustava; Provoditi znanstvena istraživanja (opažanje i identifikacija biljnih bolesti i štetnika); Očuvati postojeću bioraznolikost; Zadržati izvornost krajobraznih vrijednosti; Omogućiti nesmetano odvijanje ekoloških/prirodnih procesa.

Cilj pojekta: Obzirom na sastav i strukturu šuma i šumskih ekosustava u NP „Krka“, gdje značajan udio čine sastojine autohtonih vrsta hrasta crnike (Quercus Ilex L. ) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd), te njihovih degradacijskih oblika (makija i gariga, te šikara i šibljaka) kao i šume alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.) te sve veće biotske, abiotske i okolišne pritiske, istraživanja u projektu se temelje na monitoringu stanja značajnih šumskih zajednica u NP „Krka“, odnosno temeljnih strukturnih parametara i mjere zaštite. Projekt je u osnovi nastavak višegodišnjeg monitoringa/praćenja stanja šuma na pet trajnih pokusnih ploha (obuhvaćene 4 vrste drveća), različitih šumskih zajednica.

Područje istraživanja: Istraživanja i aktivnosti će se provoditi na cijelome području NP „Krka“, na odabranim lokacijama (stalnim pokusnim plohama), te na konkretnim lokacijama sa djelatnicima parka.

Dosadašnja istraživanja: Dosadašnjim višegodišnjim istraživanjima na području NP „Krka“, kao i na pokusnim plohama koje su trajnoga karaktera i koje predstavljaju reprezentativne šumske zajednice NP Krka, praćeno je stanje strukture i biološke raznolikosti u parku. Sustavno praćenje strukture sastojine, mogućnost prirodne obnove, s naglaskom na autohtone vrste ovoga područja, odnosno dugotrajni monitoring koji se preporučuje dati će nam smjer razvoja ovih sastojina u budućnosti.

Metodologija: Praćenje stanja značajnih šumskih zajednica obaviti će se metodom transekata (kružnih ploha), koji će se zabilježeti GPS koordinatama te svako stajalište (transekt) fotodokumentirati. Istraživanjima će se utvrditi sljedeći parametri: elementi strukture stanišnog tipa, vrste drveća (omjera smjese po vrstama drveća), grmlja i prizemnog sloja, zdravstveno stanje (vitalitet) stabala, osutost krošanja (ICP metodologija), prisutnost invazivnih vrsta koje prijete devastaciji stanišnog tipa, sastav i udjel tipičnih nepovoljnih i standardnih (uobičajenih) vrsta za taj stanišni tip, a površina obuhvata (šire područje transekta) relevantna je za procjenjivanje elemenata funkcija stanišnog tipa.