Spačvanski bazen obuhvaća raznolika nizinska staništa gdje šume uređajnog razreda hrasta lužnjaka zauzimaju 96 % od ukupne površine koja sa svojih 40 000 hektara čini jedan od najvećih suvislih kompleksa nizinskih lužnjakovih šuma u Europi.

Različiti okolišni pritisci izravno i neizravno se odražavaju na stanje tih šuma, a kako je hrast lužnjak konkurentna vrsta, uspješna prvenstveno na optimalnim staništima, na svaku promjenu ekoloških čimbenika izrazito snažno reagira promjenama u rastu i razvoju. Ove promjene veliki broj dugogodišnjih istraživanja provedenih na području ovog kompleksa u pravilu karakterizira kao negativne te ih direktno povezuje sa problemom sušenja i propadanja šuma hrasta lužnjaka.

Istraživanje složene problematike gospodarenja Spačvanskim šumama u izmijenjenim stanišnim uvjetima zahtijeva kompleksan pristup, te se rad na ovom projektu temelji na sintezi rezultata rada nekoliko istraživačkih skupina. Poznavanje specifičnih ekoloških čimbenika na području Spačve (klimatskih, geoloških, pedoloških, hidroloških, vegetacijskih) je rezultat dugogodišnjih praćenja razine podzemnih voda, oštećenosti krošanja, vegetacije, uroda sjemena te njihove interakcije i usporedbe s recentnim nalazima. Ovakav uvid pomoći će pri prepoznavanju i definiranju čimbenika stresa, njihovih kritičnih amplituda te mogućnosti ublažavanja posljedica kroz unaprijeđeni proces donošenja odluka u gospodarenju prilagođenom promjenama.

Nadalje će se istražiti uloga prorjeda i drugih zahvata njege u oblikovanju krošanja i povezano s time korijenovog sustava, te odnos dimenzija i oštećenosti krošanja prema kvantiteti uroda sjemena.Analizirati će se i dosadašnji način proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka te mogućnost primjene novih metoda proizvodnje što kvalitetnijih sadnica uz odabir provenijencije, primjenu adekvatnih zaštitnih sredstava te analizu biljno hranidbenog potencijala staništa. Praćenjem dinamike plodonošenja na pokusnim plohama dobiti će se uvid u čimbenike koji najviše utječu na količinu i kvalitetu žira. U cilju identifikacije provenijencija hrasta lužnjaka tolerantnih na sušnije okolišne uvjete provesti će se testiranje provenijencija hrastova i njihovih fizioloških reakcija. To će se provesti molekularno-genetičkim analizama biljnog materijala koristeći adaptivne genetičke markere.

Elementi stresa koji stvaraju uvjete za velike štete od strane određenog štetnog organizma istražiti će se u okviru zaštite šuma s ciljem utvrđivanja prisutnosti i statusa pojedinog potencijalnog štetnika, te njihove uloge u procesu obnove šuma. Obzirom na potrebe tretiranja dati će se analiza domaće zakonske regulative i Europske pravne stečevine vezane za šumarstvo i zaštitu okoliša, pri čemu će se posebna pažnja posvetiti ograničenjima vezanim uz zahtjeve FSC certifikata i mjera očuvanja u Natura 2000 područjima. Testirati će se i analizirati različite alternative upravljanja Natura područjem u cilju davanja preporuka za buduće upravljanje, pri čemu će se ispitati primjenjivost Analitičko mrežnog modela.

Podaci o stanju i godišnjim promjenama oštećenosti krošanja hrasta lužnjaka na području Spačve prikupljeni u okviru motrenja na mreži stalnih točaka ICP Forests biti će uspoređeni s drugim postojećim nizovima podataka (klimatski podaci, razine podzemnih voda). Ekohidrološka istraživanja temeljiti će se na analizi vremenskih nizova podataka o razini podzemnih voda na mreži piezometarskih postaja, te analizi trendova i varijacija klimatskih varijabli s obližnjih meteoroloških postaja. Uz prostornu razdiobu pripadajućih tipova tala, njihovih kemijskih i fizikalnih svojstava te trenutnih pedogenetskih procesa koji proizlaze iz promjena odnosa između čvrste i tekuće faze tla, sagledati će se prostorna razdioba unosa teških metala, njihov međuodnos s fizikalnim i kemijskim svojstvima tla te njihov mogući biološki utjecaj. Kako su kruženje i usvajanje hraniva procesi od presudne važnosti za zdravlje šumskog ekosustava, provesti će se istraživanja unosa kemijskih elemenata depozicijom, sastava otopine tla te stanja ishrane stabala hrasta lužnjaka. Vegetacijska istraživanja će dopuniti sliku stanja ekosustava te smjera promjena koje se u njemu događaju.

Integracija postojećih podataka u jedan informacijski sustav temelj je za sustavnu analizu trenutnog stanja, izradu projekcija te analizu mogućih scenarija. Sustav će se nadopunjavati svim relevantnim postojećim podacima, prikupljenim kroz višegodišnje praćenje kao i tijekom ovog istraživanja. To će omogućiti analize prostorne i vremenske dinamike podataka putem izrade višeslojnih kartografskih prikaza.

Na temelju rezultata ovih istraživanja dati će se preporuke za klimatski prilagodljivo i ekološki prihvatljivo šumarstvo u cilju očuvanja samo regulacijskih mehanizama u ekosustavu i biološke raznolikosti, a smjernice gospodarenja biti će prikazane u optimiziranom prijedlogu upravljanja područjem Spačvanskih šuma.

Pored djelatnika Hrvatskog šumarskog instituta navedenih u Projektnom timu, u projektu sudjeluju i djelatnici drugih institucija:

• Hrvatske šume d.o.o. – koordinator za ZIR UŠP Vinkovci, suradnici UŠP Vinkovci na obuhvaćenom području, suradnici iz Direkcije (lovstvo, uređivanje, informatika);
• Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – dr.sc. Marko Vucelja – dio zaštite (glodavci);
• Šumarski institut Baden-Württemberg, Freiburg – dr.sc. Dounavi Aikaterini – specifične molekularne analize i interpretacija;
• Institut Ruđer Bošković – dr.sc. Mirna Čurković Perica, neke specifične laboratorijske analize;
• Geološki institut – geo-kemijska istraživanja;
• Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Prof.dr.sc. Neven Kuspilić – analiza hidroloških trendova, vodostaja i protoka Save i pritoka i veza s režimom podzemnih voda u Spačvi;
• Hrvatski zavod za zaštitu prirode – dr.sc. Vladimir Hršak – Natura 2000.