Šumski ekosustavi hrasta lužnjaka nisu više tako stabilni kao nekada te se danas nalaze u vrlo složenim sastojinskim i ekološkim uvjetima. Oni se očituju u pojavi sušenja, poremećenim strukturnim svojstvima sastojine, izostanku uroda kvalitetnog sjemena, zakorovljivanju i zamočvarivanju (Matić i dr. 1996). Narušeni ekološki uvjeti za uspijevanje hrasta lužnjaka uzrokovani raznim abiotičkim i biotičkim čimbenicima kao što su zračno onečišćenje i onečišćenje putem vode te snižavanje razine podzemnih voda dovode do fiziološkog slabljenja jedinki hrasta lužnjaka, što pogoduje pojavi primarnih i sekundarnih štetnika (insekti i gljive), izostanku redovitog uroda (po dinamici, kvaliteti, i kvantiteti), te sušenju nadaleko poznatih hrastika (Prpić 2000).Složeni proces, u kojem različiti stanišni, klimatski, biotski i sastojinski čimbenici svojim međudjelovanjem uzrokuju propadanje stabala i sastojina, zabilježen je na području Spačve još  1909. godine kada ga je izazvao napad pepelnice (Petračić 1926). Različiti se okolišni pritisci izravno i neizravno odražavaju na stanje tih šuma, a kako je hrast lužnjak konkurentna vrsta, uspješna prvenstveno na optimalnim staništima, na svaku promjenu ekoloških čimbenika izrazito snažno reagira promjenama u rastu i razvoju. Istraživanje složene problematike gospodarenja u izmijenjenim stanišnim uvjetima zahtijeva kompleksan pristup, te se rad na ovom projektu temelji na sintezi rezultata rada nekoliko istraživačkih skupina (radnih paketa):

Radni paket 1 (RP 1)- Štetni biotički i abiotički čimbenici u šumama hrasta lužnjaka

Radni paket 2 (RP 2)-  Karakterizacija staništa i klimatske promjene

Radni paket 3 (RP 3)-  Genetska raznolikost i očuvanje genofonda hrasta lužnjaka u Hrvatskoj

Radni paket 4 (RP 4)- Vitalitet hrasta lužnjaka i indikatori stresa

Radni paket 5 (RP 5) – Adaptivno gospodarenje šuma

Ciljevi istraživanja:

Istraživanjima će se utvrditi u kojoj su mjeri danas narušeni ekofiziološki i stanišni uvjeti ovih nizinskih sastojina i koji su glavni uzročnici ovodobnih negativnih pojava koje se očituju kroz poteškoće obnove i razvoja ovih sastojina ponajprije kroz pojačano sušenje hrasta lužnjaka.

Detaljnije to znači prepoznavanje grupe stresnih čimbenika te njihovog pojedinačnog i sinergijskog utjecaja na stabilnost šuma hrasta lužnjaka i njihovu sposobnost obnove.  U konačnici, na temelju rezultata ovih istraživanja moći će se dati preporuke za prilagodljivo šumarstvo te predložiti znanstveno utemeljeni i ekološki prihvatljivi uzgojni zahvati i mjere.