Važnost zelene infrastrukture za kvalitetu života u gradovima neprestano raste. Raste i broj ljudi koji žive u urbanim sredinama, pa ih je tako u Europi već sada tri četvrtine. Zelena infrastruktura pruža brojne usluge ekosustava te ju je prepoznala i Europska komisija kao alat za prostorno planiranje koji je mnogostruko koristan za ispunjavanje ciljeva brojnih politika (prostornog planiranja, zaštite prirode i bioraznolikosti, prilagodbe na klimatske promjene i slično). Kulturne usluge zelene infrastrukture definiraju se prema Milenijskoj procjeni ekosustava kao „nematerijalne koristi ekosustava koje ljudima pružaju duhovno obogaćivanje, kognitivni razvoj, promišljanje, rekreacijske i estetske usluge“. Važnost istraživanja kulturnih usluga ekosustava ogleda se u činjenici da u Europi prevladavaju kulturni krajobrazi, a potražnja za njima u razvijenim zemljama sve više raste što će se nastaviti i u budućnosti. S druge strane u demokratskim društvima raste i potreba za većim uključivanjem javnosti u odlučivanje vezano za planiranje i gospodarenje zelenom infrastrukturom, dok izostanak javnosti često dovodi do otpora i protesta. Participativnim mapiranjem kulturnih usluga zelene infrastrukture prikupljaju se podatci o tome kako ljudi percipiraju ili koriste kulturne usluge zelene infrastrukture te je takva informacija korisna za daljnje prostorno planiranje i gospodarenje zelenom infrastrukturom. Cilj ovog projekta je na primjeru grada Zagreba identificirati, kvantificirati i mapirati kulturne usluge (engl. cultural ecosystem services) i štete (engl. disservices) na osnovu percepcije građana, otkriti što utječe na njihovu percepciju te dati preporuke kako uključiti rezultate participativnog mapiranja u poboljšanje postojećeg sustava prostornog planiranja i gospodarenja zelenom infrastrukturom. U projektu će se koristiti kvalitativne i kvantitativne metode i alati (fokus grupe, upitnici, webGIS). Očekuje se da će projekt unaprijediti postojeća znanja o kulturnim uslugama i štetama od urbane zelene infrastrukture, naročito u smislu kvantificiranja neopipljivih koristi, ali i njihovih negativnih značajki, odnosno elemenata koji su često isključeni iz dosadašnjih istraživanja.